Baraka: Hrvatska ne može postati LNG čvorište, ali ima potencijal za nešto drugo

Prvi dio godine u Hrvatskoj, barem ako govorimo o energiji, bio je pod znakom afera. Sada, kada smo u razdoblju godišnjih odmora, vrijeme je za razmotriti situaciju s blagim odmakom.

Kako će izgledati energetska slika Hrvatske od ove jeseni pa nadalje, pitali smo Bernarda Baraku, međunarodnog stručnjaka za plin.

Gledajući cijene energenata na tržištu i europska skladišta plina koja su gotovo puna, što očekujete dolaskom jeseni, a onda i zime?

To ovisi o kojem dijelu svijeta pričamo. Ako govorimo o EU-u i isključimo špekulantsku dimenziju, ne bi trebalo biti prevelikih stresova. Imamo blagi rast stanovnika i temperature, tako da će dio energije koji bi se potrošio zimi biti na taj način kompenziran. Ako je EU nešto naučio od ukrajinskog scenarija i napokon počne dovlačiti proizvodnju u EU, onda možemo očekivati porast potražnje za energentima, a ono o čemu najviše ovisi cijena, to je špekulantstvo i politika, a tu prvenstveno mislim na izbore u SAD-u i situaciju s Kinom i Tajvanom.

Zemlje regije u različitim su geopolitičkim kontekstima. Koliko je položaj Hrvatske bolji ili lošiji od susjeda?

Hrvatska ima dobar komparativni položaj. Zemljopisno u smislu hidro i solarnih potencijala. Također, u Hrvatskoj more najdublje ulazi u trbuh Europe, što je jako važno. Imamo i tranzitno-proizvodni kapital. Koliko znam, Mađarska isto dobavlja plin s terminala na Krku. Slovenija je zainteresirana, a mislim da bi i neke druge zemlje mogle biti zainteresirane za LNG kao za backup opciju. Hrvatska, ako bude dobro gospodarila, ima jako dobru poziciju u odnosu na susjede.

Može li Hrvatska postati čvorište za LNG nakon što dođe do proširenja terminala na Krku?

Za LNG neće biti hub. Možda za prirodni plin, ali ja to ne vidim kao scenarij s obzirom na raspoloživost plinske mreže, političke interese i ljudske potencijale koje zemlja ima. No vidim veliki potencijal za diverzifikaciju i za optimizaciju pravaca dobave. Mislim da Hrvatska mora taj potencijal iskoristiti i gospodariti s njim u najboljemu interesu.

Kada govorimo o Hrvatskoj, prema kojem energentu bismo se trebali strateški orijentirati?

Ja bih tipovao na struju jer imamo sve veću diverzifikaciju potrošača, ali i proizvodnje zbog obnovljivih izvora energije. Vidim veliki potencijal LNG terminala kada bi se uz njega izgradila velika plinska elektrana. Tada bi LNG terminal uz sebe imao velikog potrošača, čime bi se povećao komercijalni potencijal terminala. Ne računamo li Krško, Hrvatska uvozi oko 30 do 40 posto električne energije, pa tu ima prostora za napredak. Zanimljiviji ste ako imate velikog potrošača. Najveći proizvođač LNG-a na svijetu Katar prelazi sa 77 na 128 milijuna tona godišnje za godinu-dvije dana. Plina će biti, a da biste privukli energente, morate imati velike potrošače kao što je elektrana.

Kako biste ocijenili dosadašnju energetsku politiku Vlade?

Vlada se trudi, ali ima puno prostora za napredak. Najviše u kadrovskom smislu. Kadrovi bi za sobom privukli i komercijalni i operativni dio. Kada bi se to optimiziralo, onda bi se i energetska strategija okrenula nabolje. Cilj je da nema zatvorenih petlji. Evo, npr. kada donesete ovu odredbu za kupnji plina, da bi taj projekt funkcionirao od A do Ž ne može se prodavati po cijeni koja nije tržišna ili da distributeri imaju velike marže. Treba dobro analizirati ideju koja je dobra, ali operativno je problem.