.webp){kind=icon}
Zakon o turizmu, prvi krovni zakon o toj djelatnosti, na snagu bi trebao stupiti početkom 2024. godine, a između ostalog će kao obavezu predviđati donošenje plana upravljanja destinacijom. Što se krije iza te pomalo birokratske formulacije? Cilj je da svaka turistička destinacija sama odredi koji su joj kapaciteti i kojem se tipu turizma želi orijentirati.
Postoje destinacije koje će se tako više orijentirati zdravstvenom, a neke primjerice aktivnom turizmu i prema tome će donositi odluke i prilagođavati infrastrukturu. Drugim riječima, trenutno gradovi ne mogu nikome zabraniti da usred stare gradske jezgre otvori neugledan štand s brzom hranom, a nakon što zakon stupi na snagu, upravo će jedinice lokalne samouprave imati posljednji riječ o tome kako će turistička slika destinacije izgledati. Tim povodom razgovarali smo s resornom ministricom Nikolinom Brnjac.
Što je najvažnije u ovom zakonu?
Čitaj više
Unatoč visokim cijenama, turizam u Južnoj Europi bilježi rekorde
Allianz kaže da je odmor u Južnoj Europi i dalje znatno jeftiniji u usporedbi s odredištima kao što su Karibi, Australija i SAD.
27.07.2023
Turizam i dalje ruši rekorde, imamo 10 posto više dolazaka nego lani
U Hrvatskoj je u dosadašnjem dijelu godine ostvareno 10,5 milijuna turističkih dolazaka i 50,3 milijuna noćenja, odnosno deset posto više dolazaka i pet posto više noćenja nego lani.
26.07.2023
Nacrt prijedloga zakona o turizmu na e-savjetovanju, HUT ima komentare
Reforma obuhvaća mapiranje sustava i uspostavu sustava prikupljanja i praćenja podataka.
26.07.2023
Rekordne brojke, a prazne plaže? Vlasnici apartmana ne vide problem
Po županijama, Istarska je u šest mjeseci imala najviše noćenja, sedam posto više nego lani.
18.07.2023
Donese se planovi upravljanja. Oni su jako važni. Sve jedinice lokalne samouprave moraju znati kakav turizam žele razvijati. Temeljem pravila upravljanja, putem kojih će svi koji su u indeksu turističke razvijenosti u kategoriji 1 i 2, a to znači da imaju izrazito razvijen stupanj turističke djelatnosti, morati raditi temeljem nosivih kapaciteta i izračuna. Točno da se vidi koliko resursa vode, električne energije i komunalne infrastrukture imaju na raspolaganju i temeljem tih izračuna vidjeti koliko pojedina destinacija može primiti turista. Moramo imati zadovoljno i lokalno stanovništvo. Mi smo zemlja koja primi 20 milijuna turista na četiri milijuna stanovnika. Moramo vidjeti što se događa i s našim resursima i sve se to odražava na lokalnom stanovništvu, ali se odražava i na turiste.
Radili ste i istraživanje utjecaja turizma na lokalno stanovništvo, što su glavni uvidi?
Lokalno stanovništvo podržava turizam, ali i razvoj gastronomije i održavanje lokalne baštine, ali svi su sve svjesniji negativnih strana turizma. Upravo zato i kroz Strategiju i Zakon imamo tri stupa održivosti: gospodarsku, socijalnu i ekološku. Bez toga ne možemo imati kvalitetan turizam.
Ali za koji tip turizma smo mi zemlja? Ovo što govorite bi moglo dovesti do toga da neke sredine nisu u mogućnosti primiti turista na koliko su navikli, a to bi moglo dovesti i do manjih prihoda?
Ako vidite da stanovništvo nije zadovoljno i da ne možete razvijati kvalitetan turizam, vi to ne možete razvijati bez zadovoljnog stanovništva. Da biste imali konkurentan i kvalitetan turizam, morate imati zadovoljnu lokalnu zajednicu. Vidjeli smo što se događa po brojnim destinacijama. Morate uzeti u obzir kako žive ljudi i što se događa u starim gradskim jezgrama. Ako nemamo dovoljno pitke vode u sezoni, znači da nešto nije dobro. Moramo znati kakav turizam želimo. Nije isto razvijamo li turizam u Splitu, Dubrovniku ili Vrgorcu. Svaka lokalna zajednica to mora znati i odrediti. Nemoguće je iz jednog centralnog mjesta to odrediti. Neki će više ulagati u zdravstveni turizam, netko u aktivni, pa će ulagati u sportsku infrastrukturu. Dobar primjer za aktivni turizam je grad Poreč. Moramo uvesti ravnotežu između ekološkog, društvenog i gospodarskog aspekta.
Je li s time trebalo krenuti ranije? Imali smo ogromnu eksploziju apartmana i sada su mnogi ostali prazni. Veliki disbalans ponude i potražnje. Ako krenemo sa strožim kriterijima, hoće li još veći problem biti infrastruktura koja je već nastala?
Razgovarala sam s brojnim dionicima i mnogi su rekli: "S ovim je trebalo krenuti prije 20 godina", ali važno je da smo krenuli. Neće biti jednostavan put. Puno podataka nemamo i sada će se Zakonom odrediti da se krenu prikupljati podaci. Temeljem tih podataka donijet ćemo i neke zaključke. Temeljem tih zaključaka rade se i planovi upravljanja i oni će biti jasno definirani. Kada smo kretali i prilikom izrade Zakona velika nam je podrška bio OECD. Ja sam prijedlog Zakona prezentirala pred Svjetskom turističkom organizacijom i dobili smo brojne pohvale kako je to sustavno rješenje na temelju egzaktnih podataka. UN nam je poručio da idemo u smjeru razvoja održivih gradova. To će biti dobra podloga i za donošenje GUP-ova. Vrlo je važno u kojem smjeru oni žele razvijati svoj turizam, ali na zadovoljstvo lokalne zajednice koja mora biti uključena u transparentan proces
Do kada će lokalna zajednica morati dati svoju sliku i stav o tome kakav turizam želi?
Oni to moraju kroz svoje strategije i nadam se do to već imaju. Zatim to moraju početi primjenjivati. Kroz ovaj Zakon će to moći. Mi ćemo im kroz pravilnike raspisati planove upravljanja, kako za jedinice lokalne samouprave tako i za jedinice lokalne i regionalne samouprave, da znaju što je u okviru i kako dolaze do izračuna i da se te odluke donose na gradskim vijećima. To je također jako važno. Tamo se može detektirati ako imaju previše smještaja u obiteljskom domaćinstvu ili je li tu dovoljan broj plaža. Mogli bismo donositi i ekološke takse, pogotovo za jednodnevne turiste koji dolaze i opterećuju destinaciju jer nam je cilj očuvati resurse koje imamo. To je smjer razvoja hrvatskog turizma.
Sada ste spomenuli i nešto što bi moglo izazvati probleme, poput taksi, ali tu su i veći troškovi za trgovačka društva koja na zemljištima imaju turističke komplekse, očekujete li probleme na tom polju?
Dugo se čekalo da se donesu ove uredbe i da budu izbalansirane. Kako za RH tako i za trgovačka društva. Sada je važno da nakon javnog savjetovanja sektor može krenuti u nove investicije. Što se ekoloških taksi tiče, one određuju jedinice lokalne samouprave i to je njihov prihod, ali novac će imati jasnu namjenu za rješavanje komunalne infrastrukture u toj jedinici.
Osigurana su i bespovratna sredstva za turistički sektor iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Višegodišnjeg financijskog okvira i državnog proračuna u visini od oko 1,3 milijarde eura. Hoće li to biti dovoljno?
Prvi puta smo osigurali bespovratna sredstva za sektor turizma. Mi smo već sada započeli ostvarivati naše ciljeve kroz natječaj za konkurentnost turističkog sadržaja. Govorimo o javnoj turističkoj infrastrukturi kao i za naš zdravstveni trzam gdje se javljaju specijalne bolnice u Hrvatskoj. Znamo da imamo nevjerojatan resurs koji je potrebno urediti i u koji je potrebno uložiti određena sredstva. To je ono što imamo cijelu godinu. Imamo stalna radna mjesta, nemamo problem sezonalnosti. Imamo regije koje se na taj način mogu razvijati.
Za kraj, osvrt na trenutne rezultate, imamo pravu polemiku u javnom prostoru oko toga jesu li nam plaže pune ili prazne i koliko košta kuglica sladoleda. Dajte nam egzaktne podatke.
Ide odlično. Strateški nam je cilj razvijati cjelogodišnji turizam. Nije nam cilj da tijekom nekoliko ljetnih mjeseci imamo 84 posto turističkog prometa, što se sada događa. Tu kreću svi problemi. Cilj je odlična predsezona, postsezona i sezona. Ono što sada imamo je najbolja predsezona ikada. To je na razini 2019. godine. Imamo preko milijun turista i time možemo itekako biti zadovoljni. Cilj nam je isto tako dobra postsezona. Mi dane turizma imamo u 11. mjesecu jer našim hotelijerima nismo htjeli uzimati prostor u 10. mjesecu i ranije jer imaju izrazito dobru potražnju.
