Rekordne brojke, a prazne plaže? Vlasnici apartmana ne vide problem

Pala je rekordna 2019 godina, barem prema podacima iz sustava E-visitor. Dakle, brojke ne lažu – u Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci ove godine 6,7 milijuna turista ostvarilo 27,3 milijuna noćenja, što je 16, odnosno 10 posto više nego u istom lanjskom razdoblju i četiri posto više nego u prvom polugodištu 2019. godine, dok je u lipnju noćenja bilo jedan posto više nego lani i jednako kao u lipnju 2019. godine, spomenuti su podaci iz sustava E-visitor.

Istog onog sustava u kojeg svi iznajmljivači moraju upisivati svoje goste, i platiti za njih naknadu. Zato je teško povjerovati da takvi podaci nisu točni, jer ne vidimo tko bi plaćao za imaginarne goste.

Čemu takav uvod? Mediji i društvene mreže preplavljeni su informacijama o lošoj turističkoj sezoni, napuhanim brojkama te slikama praznih plaža i ulica, pa smo istražili o čemu je zapravo riječ.

Prvi sumnjivac koji bi nam mogao dati neko rješenje bili su apartmani. Njih je na datum 11. srpnja 115.840 u cijeloj Lijepoj Našoj, a u njima se nalazi 641.511 kreveta.

Primjetan je porast u odnosu na apartmane koji su bili uključeni u brojke 2019. te, za sada, najbolje turističke godine u Hrvata. Ali ni taj porast nije veliki, pa da možemo govoriti o preplavljenom tržištu. No kako su onda plaže prazne?

Na to odgovor za Bloomberg Adriju daje Mirko Bulić iz Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja koji smatra da ima razloga za veselje jer je popunjenost dosta dobra u cijeloj državi.

"No moram napomenuti da je velika zainteresiranost sudjelovanja u turizmu, pa je tako i porastao broj smještaja, kao i broj kreveta, kako na obalnom području tako i u ruralnom, pa se popunjenost disperzirala na cijelom teritoriju, pa se može steći osjećaj da je manje turista u destinacijama", objasnio je Bulić.

I Zagreb ima svojih čari u ljetnim mjesecima, turisti više ne hrle samo na more | Hina

S tim se mišljenjem predsjednica Udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković djelomično slaže, njena iskustva s terena malo su drugačija. Kaže nam kako je reakcija iznajmljivača podijeljena, ovisno o regijama. "Znamo da Istra i Dubrovnik rade dobro i već su popunjeni od predsezonskih blagdana. Srednja  Dalmacija imala je dosta praznina u predsezoni, ali sad je na 96 posto popunjenosti kapaciteta u visokoj sezoni", objasnila je Marković.

Oboje se slažu kako cijene nisu utjecale na popunjenost kapaciteta. Očekivano su, ističu, rasle sukladno općoj inflaciji.

"Cijene su u nekom rangu okruženja, a nisu niti drastično povećavane u odnosu na poskupljenje standarda života i inflacije koje ukupno iznosi cca 30  posto u zadnjih šest do osam mjeseci", smatra Bulić. No postoje iznimke. "Uvijek ima onih koji su podigli nerealno cijene i (zbog) kojih mi svi ostali izgledamo loši i pohlepni", smatra Marković.

"Izvrsne rezultate turističkog prometa koji je iznad razine istog razdoblja 2019. prate i rekordni financijski pokazatelji. Prema podacima HNB-a, prihodi od stranih turista za prvo tromjesečje iznosili su 672 milijuna eura, što u odnosu na do sada referentna prva tri mjeseca 2022. predstavlja povećanje od 38 posto, odnosno prihode veće za 186 milijuna eura. Svi ti podaci ukazuju (na to) da smo na dobrom putu, da je iza nas jedna od najboljih predsezona hrvatskog turizma te da je unatoč izazovnom razdoblju turistički sektor, zahvaljujući između ostalog i izdašnim mjerama Vlade, ostao stabilan", rekla je ministrica turizma i sporta i predsjednica HTZ-a Nikolina Brnjac.

Istarska županija je u šest mjeseci imala najviše noćenja | Dario Grzelj/Hina

Uz sve, ne smijemo zaboraviti da recesija kuca na vrata nekim europskim zemljama poput Njemačke, pa je potpuno jasno da će paziti na svaki euro.

"Sinonim za Hrvatsku je lijepa, ali preskupa. Dajmo im razlog zašto smo skupi, ulaganjem u strategiju razvoja turizma mislim da (bismo) mogli biti kvalitetna boutique destinacija i time minimalizirati sezonalnost", poruka je Marković za sve dionike u turizmu.

"Naš strateški cilj je razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, a kruna te reforme upravljanja novi je Zakon o turizmu kojim ćemo (…) prvi puta svim destinacijama omogućiti alate za razvoj održivog i konkurentnog turizma", poručila je ministrica.

Istra rekorder

Istra i Kvarner svakako prednjače pred drugim destinacijama. Istarska županija je u šest mjeseci imala najviše noćenja, 8,5 milijuna ili sedam posto više nego lani, a druga je Splitsko-dalmatinska s 4,7 milijuna ili 11 posto više noćenja.

Na Kvarneru je bilo 4,5 milijuna noćenja ili šest posto više nego u prvih šest mjeseci 2022. godine, u Zadarskoj županiji tri milijuna ili osam posto više, u Dubrovačko-neretvanskoj 2,5 milijuna ili 20 posto više, a u Šibensko-kninskoj 1,3 milijuna noćenja ili 1,5 posto više nego lani.

Marković smatra kako je situacija u Splitu rezultat siromašnijeg sadržaja, a uz to i vremenskih neprilika koje su rezultirale većim rupama i last minute otkazivanjima u predsezoni, dok je Dubrovnik bio i ostao boutique destinacija i uz novi most, pa ove godine rade još bolje.

Naši sugovornici smatraju da će se visoka sezona odraditi više nego dobro. "To nas (sve) motivira za daljnji rad, ali mogli (bismo) raditi puno duže i ne biti 'robovi' ljetne sezone", zaključila je Marković.

Špica sezone je pred nama, brojke ćemo zbrajati najesen, ali prema najavama iznajmljivači će i ove godine zadovoljno trljati ruke. Straha za naš turizam, a time i petinu BDP-a nema.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar