.webp){kind=icon}
Prikupljanje investicija putem obveznica nije osobito popularno kod domaćeg javnog i privatnog sektora. A što tek reći za zelene obveznice. No vremena se mijenjaju.
Odjeknula je vijest da je nova obveznica Zagrebačkog holdinga, vrijedna 305 milijuna eura, u srijedu uvrštena na Zagrebačku burzu (ZSE) kao prva "održiva" obveznica na domaćem tržištu kapitala iz javnog sektora u Hrvatskoj. Obveznica je izdana u ukupnom nominalnom iznosu od 305 milijuna eura, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 4,9 posto, s dospijećem od pet godina. Podrška je odmah stigla. Konkretno, EBRD je u taj instrument uložio više od 70 milijuna eura. Tim povodom razgovarali smo s dvoje ljudi: Svitlana Pyrkalo iz EBRD-a pojasnila je što njena institucija očekuje od tog ulaganja, a član uprave Escont Partnersa Neven Vidaković govorio je o pripremi izdanja obveznica pet manjih tvrtki.
Za početak, 70 milijuna eura koje je EBRD uložio u Zagrebački holding nije malen novac. Pyrkalo o očekivanjima kaže:
Čitaj više
ESG projekti u regiji: Investitori očekuju prinose od 10 posto ili više
Potražnja investitora za ulaganjima s ESG rejtingom je znatno veća od ponude.
01.06.2023
Slovence slabo zanimaju zelene obveznice, nudit će ih u SAD-u, Japanu i Kini
Slovenski ministar financija Klemen Boštjančič kaže da se još raspravlja o tome hoće li nove obveznice biti zelene.
31.05.2023
Potencijal ESG-a prepoznale Srbija, Slovenija i jedna hrvatska tvrtka
Tim analitičara Bloomberg Adrije istražio je kako stojimo s ESG obveznicama u regiji.
24.10.2022
Zagrebački holding izdao ESG obveznice
Zagrebački holding u utorak je izdao ESG obveznice vrijedne 305 milijuna eura.
11.07.2023
"Ovakvo financiranje dolazi s određenim uvjetima. U ovom slučaju cilj je bio unaprjeđenje upravljanja otpadom i povećanje udjela obnovljive energije u Gradu. Izdavatelj izdaje obveznicu koja je nalik drugim obveznicima, ali ulagačima daje obećanje da će se ti ciljevi postići. Ako do toga ne dođe, tada postoje financijski penali izdavatelja prema investitorima."
To je poruka izdavatelja da će činiti nešto što je dobro. Tako se izdavatelj može zadužiti nešto povoljnije nego što bi to bilo po isključivo komercijalnim uvjetima.
"Često su investitori mirovinski fondovi ili neki drugi institucijski ulagatelji. Tada i korisnici tih institucija imaju koristi od ulaganja", ističe Pyrkalo.
EBRD postoji kako bi utabao put.
"Mi predvodimo, ali naša je ambicija da tržište preuzme tu ulogu i mi tada više nećemo biti potrebni. Ja ću tada izgubiti posao i to će biti tužan dan, ali to je poanta", na svoj račun šali se Pyrkalo, ali ističe neugodnu činjenicu da bez velikih institucionalnih igrača obvezničko tržište u regiji gotovo da ne postoji.
No to što tržište ne postoji ne znači da ga ne treba razvijati i da na njega ne trebaju ušetati manji igrači. Upravo na tome radi Neven Vidaković koji smatra da je problem u tome što nemamo kulturu investiranja:
"Bugarska na svojoj burzi ima 70 izlistanih korporativnih obveznica. Ja radim sa svojim poduzećem na izdanju pet manjih kompanija. Najvažnije za investitore je da shvate da su držanje novca u banci i nekretnine opcije, ali ne i jedine dvije opcije za investiranje i da postoji mnogo drugih gdje mogu investirati."
Novac je sve skuplji, kamatne stope rastu, pa smo Vidakovića pitali što to znači za tržište obveznica kao jednu od tih dodatnih opcija.
"Perspektiva je dobra jer su kamatne stope malo narasle. Neće se vratiti na nula posto, a stabilizacija inflacije dovest će do stabilizacije kamatnih stopa. Povišene stope, koje su atraktivne za investitore, ostat će blago povišene."
Pitanje održivosti, točnije ESG koncepta u dijelu američke javnosti samo je ideologija koja komplicira poslovanje. U Europi je to vrlo popularan trend. Vidaković na tu temu kaže:
"Ako netko investira samo zato što je nešto ESG, odlično, ako netko samo zbog prinosa, opet odlično, ali ako netko investira da otvori radna mjesta i da omogući ekonomski rast, onda je to najodličnije. Te etikete koje se lijepe za obveznice oduvijek postoje. Bile su razvojne obveznice, ratne obveznice. To je samo etiketa. Jedino što je važno jest tko daje novac, ima li to svrhu i hoće li na kraju taj novac biti vraćen."
Kako god bilo, obveznice se probijaju. Klasični oblici prikupljanja kapitala stvaraju mjesta za nove prilike, a ESG je tu da ostane, što god o tome bilo tko mislio.
