.webp){kind=icon}
Postoji ona pomalo morbidna izreka da se u Hrvatskoj ide s posla ravno na groblje. Ne zato što je zakonska obaveza raditi dok se može stajati na nogama nego zato što s obzirom na prosječnu mirovinu u Hrvatskoj, većina mora raditi dok služe noge i kralježnica.
U Hrvatskoj je mirovina koja se isplaćuje iz prvog stupa, odnosno Fonda solidarnosti, gotovo pa nedovoljna za dostojanstvenu starost, što potvrđuje činjenica da umirovljenici često postaju socijalni slučajevi. Stoga je dobrovoljna mirovinska štednja nužna, no nažalost, manje od 400 tisuća ljudi u Hrvatskoj sudjeluje u njoj.
Slovačka kompanija Finax odlučila je ući na tržište dobrovoljne mirovinske štednje ponudivši Paneuropski mirovinski proizvod ili PEPP. Tu gdje već godinama dominira osam dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF), ovo je zanimljiva pojava. Razgovarali smo s Tamarom Vrhovec Sekač, voditeljicom Finax-a za Hrvatsku o tome koliko se PEPP razlikuje od drugih proizvoda na tržištu i zašto bi netko trebao odabrati baš njih.
Vrhovec Sekač pojasnila je da nude puno nižu jedinstvenu naknadu u usporedbi s drugim DMF-ovima, nema nikakvih izlaznih naknada, a čovjek može besplatno promijeniti pružatelja. Diverzificirani portfelj pokriva 80 posto svjetskog tržišta, a prinosi su, tvrdi Vrhovec Sekač, bolji nego kod drugih proizvoda na tržištu.
No, u hrvatskoj država subvencionira štednju u trećem stupu, ali to je jedina razlika između onoga što postoji na tržištu i PEPP-a. Postoji i još jedan problem, a to je da nije moguće prebacivati sredstva iz fonda u fond što je vrlo vjerojatno problem mnogima koji su do sada već uštedjeli neki značajniji iznos na svojim računima.
No, kao što smo spomenuli, problem je u tome što manje od 400 tisuća ljudi u Hrvatskoj sudjeluje u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, a pitanje je i koliko novca mogu izdvojiti. Tržište dobrovoljne mirovinske štednje u Hrvatskoj još nije dovoljno zaživjelo, a u Finaxu se nadaju da bi PEPP mogao promijeniti takvu situaciju.
O tome kakvi su konkretni prinosi na koje računaju u Finaxu, i planiraju li na bilo koji način izaći u susret kompanijama koje bi željele uplaćivati za svoje radnike, pogledajte u razgovoru.
