Američki potez u Venezueli - hoće li Balkan plivati u jeftinoj nafti ili je sve samo iluzija?

Vijesti o američkom preuzimanju kontrole nad golemim naftnim rezervama Venezuele odjeknule su globalnim tržištima i potaknule nade kako bi regija napokon mogla dočekati eru jeftinijeg goriva. No, euforija bi mogla biti kratkog vijeka.

Analiza naftnog konzultanta i bivšeg prvog čovjeka Ine Davora Šterna otkriva složenu mrežu tehničkih, ekonomskih i geopolitičkih prepreka koje stoje na putu venezuelanskoj nafti prema europskim lukama.

Postavlja se ključno pitanje: može li se Balkan uopće nadati koristi od preslagivanja na svjetskoj energetskoj sceni ili će ostati tek pasivni promatrač američkih interesa?

Cijene na burzi i na benzinskim postajama

Prva reakcija burzi na vijesti iz Južne Amerike bila je očekivana, no Štern upozorava da se potencijalni pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu vjerojatno neće preliti u džepove građana i poduzeća u regiji. Njegova procjena je trezvena i pomalo pesimistična.

"Moram biti, nažalost, ovdje iskren. Ako i dođe do pada cijena nafte, mislim da se na tržištu to neće osjetiti jer će vlade na našem prostoru pokušati zadržati i taj dio kolača za sebe", ističe Štern. Prema njegovim riječima, potrošači ne bi trebali gajiti lažne nade o značajnom pojeftinjenju na benzinskim postajama jer državni aparati često koriste pad nabavnih cijena za popunjavanje proračuna, umjesto za rasterećenje građana.

Dodatni faktor koji situaciju čini nepredvidivom jest ponašanje burzovnih igrača. "Već dugo vremena burza ne djeluje na području roba kao što su nafta i plin. Igrači su se klonili tog tržišta jer su nekoliko puta krivo procijenili situaciju i izgubili veliki novac", objašnjava Štern, dodajući kako je njihova pažnja sada usmjerena na kriptovalute, zlato i druge sirovine. Njihov eventualni povratak na naftno tržište, potaknut novom dinamikom, mogao bi, suprotno očekivanjima, čak i pogurati cijene prema gore. "Tehničkog razloga za porast cijena nema", zaključuje, ali tržišna psihologija često je jača od tehničkih fundamenata.

Iluzija o venezuelanskoj nafti u Europi

Na pitanje ima li Europa, a time i Adria regija, razloga očekivati pošiljke iz Venezuele, Štern je kategoričan. "Mislim da je ideja da će naglo poteći venezuelanska nafta prema svijetu, a pogotovo prema nama, iluzija. Za popravljanje onoga što je zapušteno, za oživljavanje jednog ogromnog industrijskog kompleksa, treba puno vremena i ta nafta neće brzo doći na naše tržište", naglašava.

Oporavak venezuelanske naftne industrije, devastirane godinama lošeg upravljanja i nedostatka investicija, bit će dugotrajan i skup proces. Štern procjenjuje da će trebati najmanje dvije do tri godine, ako ne i više, samo da se infrastruktura – od bušotina do transportnih sustava – dovede u funkcionalno stanje.

Bloomberg

Čak i kada proizvodnja krene, Europa neće biti prioritet. "Prvenstveno će ona ići na američko tržište, na rafinerije koje su u Meksičkom zaljevu. Tamo je ta nafta prvenstveno potrebna da bi se miješanjem s njihovom lakom, slatkom naftom dobila smjesa koja njima odgovara", objašnjava Štern. Venezuelanska nafta poznata je kao izrazito teška i kisela, što znači da je njezina prerada tehnički zahtjevna i skupa. Američke rafinerije na obali Zaljeva tehnološki su prilagođene upravo takvoj sirovini, dok bi za mnoge europske, uključujući i one u našem susjedstvu, njezina prerada bez miješanja s lakšim vrstama nafte bila gotovo nemoguća.

Geopolitika iznad tržišne logike

Cijela operacija ima i duboku geopolitičku dimenziju, posebice u kontekstu Balkana, gdje je energetski sektor i dalje pod snažnim utjecajem ruskih izvora. Ipak, Štern ne vjeruje da će američka kontrola nad venezuelanskom naftom izvršiti značajan pritisak na ruske partnere da snize cijene kako bi zadržali tržišni udio.

"U sadašnjim prilikama, dok je ruska nafta pod sankcijama, mislim da nema smisla o tome razgovarati. Cijena te nafte je ionako daleko ispod granice koju je Amerika odredila", kaže Štern. Venezuelanska nafta, iako jeftinija u teoriji, zbog zapuštene infrastrukture i logističkih problema jednostavno nije konkurentna na način da bi mogla fundamentalno promijeniti energetsku kartu regije ili istisnuti postojeće dobavljače.

 

Stoga, savjet kreatorima politika u Zagrebu i Beogradu jest oprez. Vezivanje energetske strategije za naftu iz Venezuele bilo bi prerizično. "Smatram da je ova nafta iz Venezuele interesantan svjetski politički događaj, ali ona će imati tek rubni utjecaj na naša pitanja", zaključuje Štern. Prema njegovom mišljenju, regija se treba držati provjerenih i sigurnih izvora dok se situacija u Venezueli ne stabilizira, a to je proces koji će, po svemu sudeći, trajati godinama. U globalnoj energetskoj partiji šaha, Balkan će još neko vrijeme morati igrati s figurama koje već ima na ploči.