Proizvođači i trgovci neprestano se pokušavaju prilagoditi promjenama u navikama potrošača što, ako je do promjene došlo naglo i brzo, koji puta rezultira u teško shvatljivim hrpama razne popularne robe nejasnim bilo kome pet godina starijem. Konzumacija alkoholnih pića u nekom društvu nerijetko se smatra nepromjenjivim dijelom "kulture", no neki svježi podaci sugeriraju kako mlađe generacije i na tom tržištu donose promjene.
Poznata američka tvrtka Gallup ljetos je objavila rezultate jedne ankete koja je pokazala da je udio odraslih Amerikanaca koji piju alkoholna pića pao na najnižu razinu još od 1939. godine. Od 60-ih taj je udio uglavnom konstantno bio iznad 60 posto, da bi ove godine pao na 54 posto.
U drugoj anketi, Gallup je otkrio kako se promijenio i stav prema konzumaciji alkohola. U posljednjih četvrt stoljeća porasla sve više ljudi smatra kako je čak i umjerena konzumacija alkohola loša za zdravlje. Posebno je taj stav prihvaćen kod mladih.
Čitaj više

Carinske zapljene otkrivaju sliku regije - muče nas siromaštvo, mentalni problemi i impotencija
Šverca se sve i svašta, od gotovine, hrane i krivotvorene robe, do lovačkih trofeja i ugroženih biljaka i životinja.
11.11.2024

Ovo je 11 najboljih piva prema izboru čovjeka koji ih je lani kušao 879
Iako bi siječanj trebao biti trijezan, nismo odoljeli dijeljenju popisa najboljih (i najkreativnijih) piva.
06.01.2024

Zoomeri sve manje piju alkohol, krive su društvene mreže
Psiholozi smatraju da su mladi fokusirani na brigu o sebi i da su zbog društvenih mreža svjesniji svog ponašanja.
05.08.2023

Generacija Z s gnušanjem gleda na alkohol - dolazi li novo doba trijeznosti?
Popularnost bezalkoholnih pića pomalo podsjeća na doba prohibicije, s tom razlikom što zabrana nema. No izazova itekako ima: od toga kako pronaći i platiti barmene vješte u fermentaciji, do pitanja kako uopće uživati u hrabrom novom svijetu bez alkohola.
14.06.2025
Početkom milenija 30-ak posto Amerikanaca iz dobne skupine od 18 do 34 godine smatralo je kako je i umjerena konzumacija loša za zdravlje, sada je to 66 posto. U nešto starijim dobnim skupinama taj udio je također povećan s razine od između 20 i 30 posto na oko polovicu.
Kako bismo vidjeli je li sličan trend prisutan i kod nas i može li takva promjena utjecati na domaće trište alkoholnih pića, kontaktirali smo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i nekolicinu poznatih domaćih trgovaca i proizvođača.
Iz Zavoda su nam poručili kako i njihovi podaci sugeriraju pad konzumacije alkoholnih pića u Hrvatskoj, izraženije u mlađim dobnim skupinama. "U posljednjih tri do pet godina u Hrvatskoj su zamijećeni trendovi smanjenja konzumacije alkohola, pa i u mlađim dobnim skupinama", poručuju iz HZJZ-a. "Silazni trendovi uočeni su i na razini Europe, s napomenom kako su silazni trendovi bili izraženiji u europskom prosjeku, no primijećene su određene fluktuacije", dodaju.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije i dodatno potvrđuju da konzumacija alkohola u Hrvatskoj jest u padu. Posljednji dostupni podaci te organizacije su za 2022. godinu, ali pokazuju dugoročni padajući trend. Početkom milenija u prosjeku smo po stanovniku starijem od 14 godina godišnje konzumirali 11,9 litara alkohola. Dvadesetak godina kasnije ta je brojka za litru manja.
Više od prosjeka
U HZJZ-u su nas uputili na još nekoliko studija koje pokazuju pad konzumacije alkohola i zaključuju kako "rezultati recentnih istraživanja pokazuju kako se u Hrvatskoj bilježi određeno smanjenje prevalencije konzumacije alkohola, osobito među mlađim odraslima. Ipak "ukupna razina konzumacije te konzumacija po dobnim skupinama i dalje je viša od europskog prosjeka", dodaju.
Upite o mogućem utjecaju novog trenda na tržište alkoholnih pića u Hrvatskoj poslali smo poznatom proizvođaču Badelu 1862, pa distributeru Roto Dinamicu, dijelu Fortenova grupe, Zagrebačkoj pivovari, u vlasništvu američko-kanadskog Molson Coorsa, te karlovačkoj pivovari Heineken Hrvatska.
Nažalost, odgovor smo dobili samo iz Badela 1862. Tamo poručuju kako "općenito govoreći možemo konstatirati da trendovi prisutni na američkom tržištu nisu identični onima u Europi i Hrvatskoj". Objašnjavaju kako su tržišta "specifična" i dodaju da na dinamiku promjene i trendove "na određenom području utječe niz faktora među kojima i tradicija, društveni običaji, zakonska regulativa te naravno neke generacijske promjene i novi životni stilovi".
Badel 1862 zapošljava tristotinjak radnika, a iz dostupnih podataka može se vidjeti kako u posljednje vrijeme agilno pristupaju tržištu, posebno proizvodnji vina. Krajem prošle godine pripojili su Vinoplod-Vinariju, a u proljeće su od Fortenove kupili Agrolagunu i Vinariju Novigrad. Nakon akvizicije volumen proizvodnje vina povećava im se s 2,5 na 6,5 milijuna litara, navodi se u financijskim izvještajima kompanije.
Iz Badela poručuju kako su se okrenuli "premiumizaciji". Prema njima, "potrošači se sve više usmjeravaju na kvalitetu i žele konzumirati i uživati u zaista vrhunskim pićima". Financijski rezultati im idu u prilog. Lani su im poslovni prihodi porasli za desetak posto na 81 milijun eura, a neto rezultat skočio za čak 37 posto na 17 milijuna.
Promjene navika donose i promjene za tržište | Marko Prpić/PIXSELL
Roto Dinamic, distributer koji je upravo ovih dana objavio preuzimanje tvrtke Hermo na sjeverozapadu Hrvatske, zapošljava dvostruko više radnika no Badel, a prihodi su im lani porasli po istoj stopi kao i Badelu, na 177 milijuna eura, dok se neto dobit zadržala na 10 milijuna. Zagrebačka pivovara je u 2024. imala prihode od 220 milijuna eura, a Heineken Hrvatska 148 milijuna.
Nastavi li se aktualni trend promjena u konzumaciji alkohola sadašnjim ritmom, vjerojatno nećemo gledati hrpe neprodanih boca alkoholnih pića kao što se to dešava s nekom drugom robom. Proizvođači i trgovci imat će dovoljno vremena za prilagodbu, bilo kroz širenje u neke nove proizvodne pravce, kroz međusobnu konsolidaciju ili, kao što to ilustrira primjer iz Badela, kroz povećanje dodane vrijednosti proizvodima.
Proizvođačima i trgovcima će prilagodba zasigurno biti poslovni izazov, ali manja konzumacija alkoholnih pića vjerojatno će imati pozitivne posljedice na šire društvo. U to ime, živjeli!
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...