Ulagački svijet u četvrtak je ostao u šoku – propao je dugoiščekivani IPO Studenca. Kako je Bloomberg Adrija ekskluzivno doznao, IPO-u je presudila Europska banka za obnovu i razvoj. No kroz povijest neki su IPO-ovi propali spektakularnije od drugih, na burzama diljem svijeta bilo je brojnih primjera inicijalnih javnih ponuda koje su završile velikim razočaranjima, kako za kompanije tako i za investitore.
Donosimo pregled nekih od najgorih neuspjeha IPO-ova u povijesti.
Facebook (2012.)
Facebookov IPO postao je poznat po tehničkim problemima na Nasdaq burzi. Zbog vremenskog kašnjenja između otvaranja Nasdaqa i trenutka kada bi investitori mogli početi kupovati dionice Facebooka, mnoge trgovine nisu prošle ili su naplaćene po krivoj cijeni dionice. Kao rezultat toga, dionica se nikada nije pomaknula iznad svoje početne cijene od 38 dolara. Što je još gore, počele su kružiti glasine da je Facebook s velikim bankama podijelio informacije o svom potencijalu zarade koje nisu bile podijeljene s velikim investitorima. To je dovelo do tužbi koje su dodatno snizile cijenu dionice. Nakon pet dana trgovanja i pada cijene dionice od 16 posto, jedan Bloombergov analitičar nazvao je Facebookov IPO ponudu s najgorim rezultatima desetljeća.
Čitaj više
Burzovni debakl Studenca postaje triler, doznali smo zašto je propao IPO godine
Iz Studenca su naprasno u četvrtak javili kako odustaju od izlaska na Zagrebačku i Varšavsku burzu.
29.11.2024
IPO Studenca: Kako je najveći događaj na tržištu kapitala postao najveći promašaj
"Zbog izazovnih okolnosti na tržištu kapitala, odlučili smo zaustaviti IPO dionica Studenca", poručuju iz te kompanije.
28.11.2024
Hrvatska predvodi regiju u IPO-ovima, BiH nije ni na karti
Dok na burzama u Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji imamo pomake smjeru IPO-ova, u Srbiji i Bosni i Hercegovini to nije slučaj.
28.10.2024
Regionalni paradoks: Zašto kompanije teško izlaze na burzu
Iako neka poduzeća već razmišljaju o burzovnom prvijencu, rijetko se odlučuju za domaće burze.
17.10.2024
Drugi čimbenik pada cijene dionice bila je odluka General Motorsa da povuče 10 milijuna dolara za oglašavanje s Facebooka zbog neučinkovitosti.
Glavni problemi: Loša koordinacija s burzom, pretjerana procjena dionice, zabrinutosti oko monetizacije mobilnih korisnika.
Posljedice: Facebook se oporavio, ali inicijalni pad ostao je upozorenje za druge tehnološke IPO-ove.
Uber (2019.)
Uberov IPO smatran je neuspjehom Wall Streeta nakon što kompanija nije uspjela ispuniti očekivanu procjenu od 120 milijardi dolara nakon svog debija. No u tjednima koji su prethodili IPO-u Uber je smanjio svoju očekivanu vrijednost sa 120 na 100 milijardi dolara. Zatim, nekoliko dana do IPO-a, tvrtka je predložila ciljni raspon od 44 do 50 dolara po dionici, što je tvrtku procijenilo na samo 91 milijardu dolara.
Na dan IPO-a, ulagači su bili potreseni užasnim izvješćem o zaradi Uberovog glavnog američkog konkurenta Lyfta i vijestima o usponu dobro financiranih tvrtki za prijevoz u Latinskoj Americi i Kini. IPO je počeo s trgovanjem dionicama na 45 dolara, što je najniža granica od onoga čemu se Uber nadao dobiti, ali umjesto da ravnomjerno rastu tijekom dana, Uberove dionice potonule su 6,7 posto na zatvaranju. Za investitore koji su kupili dionice Ubera po cijeni od 45 dolara, izgubili su kumulativnih 655 milijuna dolara u jednom danu, što je najveći gubitak u dolarima za IPO od 1975. godine.
Glavni problemi: Neprofitabilnost, negativan publicitet, odnosno kontroverze u vođenju kompanije, visoka konkurencija.
Posljedice: Dionice su trebale godine za oporavak, a investitori su gubili povjerenje.
Airbnb (2018., prvi pokušaj)
Airbnb je planirao IPO tijekom razdoblja snažnog rasta poslovanja. Međutim, usredotočili su se na restrukturiranje internih procesa i izbjegli burzu u tom trenutku. Planirana vrijednost IPO-a bila je 31 milijardu dolara.
Glavni problemi: Problemi s profitabilnošću i složeni regulatorni izazovi u gradovima diljem svijeta (npr. ograničenja najma u velikim gradovima). Osnivači su odlučili pričekati povoljnije tržišne uvjete.
Posljedice: Airbnb je odgodio IPO za 2020., kada je uspješno izašao na burzu, usprkos pandemiji.
WeWork (2019.)
WeWork, tvrtka za coworking prostore, planirala je IPO s procijenjenom vrijednošću od 47 milijardi dolara. Nakon otkrivanja financijskih problema, gubitaka i kontroverznog ponašanja osnivača Adama Neumanna, procjena je pala ispod 10 milijardi dolara, a IPO je otkazan. Kompanija je planirala IPO kako bi prikupila novac za daljnje širenje. Međutim, dokumentacija IPO-a otkrila je ogromne gubitke i probleme s upravljanjem, a investitori su izgubili povjerenje zbog gubitaka i neodrživog poslovnog modela.
Glavni problemi: Pretjerana procjena, netransparentnost, upravljačke pogreške i veliki gubici.
Posljedice: Kompanija je bila na rubu bankrota, spašena tek uz pomoć SoftBanka; IPO nikad nije realiziran.
Vonage (2006.)
Telekomunikacijska kompanija Vonage bila je jedan od najgorih IPO-ova u to vrijeme. Dionice su pale za 30 posto unutar nekoliko dana nakon IPO-a. Kako bi prikupili nešto prijeko potrebne gotovine, rukovoditelji Vonagea odlučili su izaći na burzu 24. svibnja 2006., nudeći dionice po 17 dolara po komadu. Na površini je izgledalo kao uspjeh, prikupivši 531 milijun dolara brzog kapitala. Ali to nije bio baš uobičajeni IPO. Obično se dionice IPO-a kupuju investicijskim tvrtkama i pojedinačnim velikim investitorima koji posluju s pokroviteljem. Vonage je poduzeo neobičnu taktiku nudeći 13,5 posto svojih dionica izravno klijentima Vonagea, koji su mogli kupiti dionice online putem posebne stranice koju su izradile osiguravajuće tvrtke.
U ironičnom obratu, visokotehnološku tvrtku uništila je tehnička smutnja. Kad su uzbuđeni kupci Vonagea pokušali kupiti dionice online, mnogima je rečeno da kupnja nije uspjela. Zatim, nekoliko dana kasnije, nakon što je cijena dionice znatno pala (izgubila je 30 posto samo u prvom tjednu) kupcima je rečeno da su njihove kupnje prošle i da duguju izvornu cijenu dionice od 17 dolara. Ljutiti kupci dobili su kolektivnu tužbu protiv osiguravatelja.
Glavni problemi: Nezadovoljni kupci, loše financijsko stanje i skupi pravni problemi.
Posljedice: Tvrtka nikad nije uspjela povratiti tržišnu vrijednost iz vremena IPO-a.
Robinhood (2021.)
Aplikacija za trgovanje dionicama Robinhood doživjela je turbulentni IPO, smatran jednim od najgorih ikada za tvrtku te veličine, s padom dionica za čak 10 posto u roku od nekoliko minuta nakon otvaranja trgovanja. Tvrtka je svoj prvi dan trgovanja završila s procjenom od 29 milijardi dolara, znatno ispod očekivane vrijednosti od 35 milijardi dolara.
Glavni problemi: Regulativni izazovi, kontroverze oko trgovanja dionicama poput GameStopa i nepovjerenje ulagača.
Posljedice: Dugačak oporavak i loša percepcija na tržištu.
Pets.com (2000.)
Pets.com bio je jedan od brojnih dot-com startupova koji su obećavali revolucionarne poslovne modele u ranim danima interneta. Tvrtka je prodavala proizvode za kućne ljubimce online, uz visoku marketinšku vidljivost, uključujući skupe reklame na Super Bowlu. No poslovni model nije bio održiv jer su troškovi dostave i marketinga daleko nadmašivali prihode, a kupci često preferirali lokalne trgovine zbog nižih cijena i brže isporuke. Ubrzo nakon IPO-a dot-com balon je počeo pucati, a vrijednosti tehnoloških dionica padale su masovno.
Samo devet mjeseci od IPO-a, Pets.com je proglasio bankrot. Tvrtka je postala simbol dot-com balona, a maskota (lutka psa s mikrofonom) sinonim za neuspjeh.
Glavni problemi: Nepromišljeno širenje, nekontrolirani marketinški troškovi poput Super Bowl reklame i manjak profitabilnog poslovnog modela.
Posljedice: Ikona dot-com balona i primjera precijenjenih tehnoloških startupova.
Jawbone (2016.)
Jawbone, proizvođač audiouređaja i fitness narukvica, bio je procijenjen na više od tri milijarde dolara. Kompanija je planirala IPO, ali je propala prije nego što je do toga došlo.
Glavni problemi: Loša upravljačka struktura, intenzivna konkurencija (Fitbit i Apple) i niz tehničkih problema s proizvodima. Troškovi razvoja premašili su prihode.
Posljedice: Tvrtka je bankrotirala 2017. godine, ostavljajući ulagače bez povrata.
Ant Group (2020.)
Ant Group, fintech div povezan s Alibabom i vlasnik popularne platforme za plaćanje Alipay, planirao je IPO u Šangaju i Hong Kongu. Tvrtka je bila procijenjena na 313 milijardi dolara, a planirana vrijednost IPO-a bila je 34,5 milijardi dolara. To je ujedno trebao bio najveći IPO u povijesti.
Glavni problemi: Kineske regulatorne vlasti zaustavile su IPO samo nekoliko dana prije lansiranja zbog novih pravila koja su redefinirala status Ant Groupa kao financijske institucije. Osnivač Jack Ma kritizirao je kineski regulatorni sustav, što je dodatno izazvalo pritisak od vlasti.
Posljedice: Ant Group je morao restrukturirati svoje poslovanje, a IPO je odgođen na neodređeno vrijeme.
Endeavor Group (2019.)
Endeavor Group, vlasnik UFC-a i velikih zabavnih agencija, planirao je IPO kako bi prikupio sredstva za širenje svojih operacija. Planirana vrijednost IPO-a bila je osam milijardi dolara.
Glavni problemi: Loša reakcija tržišta na poslovni model koji se oslanjao na rizične ugovore i neprofitabilne akvizicije te nepovoljni uvjeti na tržištu kapitala.
Posljedice: IPO je otkazan samo dan prije planiranog datuma, a kompanija se fokusirala na privatno financiranje.
Najčešći uzroci propalih IPO-ova su neprofitabilni poslovni modeli, precijenjena tržišna vrijednost i loše upravljanje tvrtkom. Ove lekcije često se citiraju kao primjeri opreza za ulagače i tvrtke koje planiraju izlazak na burzu.