Hrvatska predvodi regiju u IPO-ovima, BiH nije ni na karti

Na burzama u Adria regiji rijetko viđamo inicijalne javne ponude (engl. initial public offering – IPO). Dok na burzama u Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji imamo pomake u tom smjeru, u Srbiji i Bosni i Hercegovini (BiH) to nije slučaj. Zato se investicijska zajednica poprilično uzgibala zbog najave hrvatskog trgovačkog lanca Studenac da uskoro priprema izlazak, i to ne najednu već na dvije burze.

Kako Bloomberg Adria doznaje od izvora bliskih procesu, vlasnik hrvatskog maloprodajnog lanca Studenac, poljski investicijski fond Enterprise Investors, odlučio je svoje dionice istovremeno izlistati na Zagrebačkoj i Varšavskoj burzi.

Glavni analitičar Bloomberg Adrije Matteo Mošnja procjenjuje da vrijednost Studenca varira između 490 i 550 milijuna eura, odnosno da bi vrijednost 100 posto vlasničkog udjela u kapitalu bila između 210 i 270 milijuna eura, uzimajući u obzir razinu neto duga, koji je krajem 2023. iznosio oko 280 milijuna eura, uključujući obveze zakupa.

Ovih je dana investicijska tvrtka Bosqar Invest, novo ime hrvatske grupacije Mplus, koja je i vlasnik grupe Panvita, uspješno provela javnu ponudu dionica kojom je prikupila 49,1 milijun eura. Bosqar je izjavio da je "privukao veliko zanimanje investitora".

Osim dosadašnjih ulagača, pojavili su se i neki slovenski, a Bosqar tvrdi da je to "odraz povjerenja" u zemlju u kojoj posluju od 2017. godine. Bosqar će svježim kapitalom financirati kupovinu slovenske grupe Panvita.

Što je s ostatkom regije?

Ove godine, nakon šest godina, prekinuta je pauza od IPO-ova na Ljubljanskoj burzi, gdje je sada uvršteno i turističko poduzeće Relax. Novog burzovnog igrača dobili su i ulagači u Sjevernoj Makedoniji. Hoće li lokalne burze privući još neke tvrtke?

Posljednji IPO u BiH bio je 2008. godine

Što se tiče BiH, jedini IPO dogodio se 2008. godine kada je tvrtka Fratello Trade ponudila 295 tisuća dionica na Banjalučkoj burzi. Iako se očekivalo da će to potaknuti druge tvrtke i oživjeti tržište kapitala, to se nije dogodilo. Sugovornici Bloomberg Adrije smatraju da su potrebne zakonske izmjene kako bi se poduzeća potaknula da izađu na burzu.

Srbija u sličnom stanju kao BiH

U Srbiji situacija nije mnogo bolja u odnosu na ostale zemlje Adria regije, a posljednji IPO na Beogradskoj burzi dogodio se prije gotovo šest godina.

Tada je Fintel energija provela inicijalnu ponudu dionica po cijeni od 500 dinara, ali je zabilježeno vrlo slabo zanimanje investitora, što je rezultiralo rijetkim prometima.

Iako je ta tvrtka dio indeksa Belex15, ima najmanji udio dionica u slobodnom prometu, a faktor free float iznosi manje od šest posto.

U posljednjih 12 mjeseci često se spominjala revitalizacija srpskog tržišta kapitala, a bivši direktor Beogradske burze Ivan Leposavić i trenutni direktor Komisije za vrijednosne papire Marko Janković spominjali su moguće IPO-ove kao jedan od instrumenata, iako su u komentarima ograničili te IPO-ove na podružnice ili parcijalne IPO-ove.

Prema najavama Jankovića, čini se da bi se na srpskom tržištu kapitala prvo mogle pojaviti korporativne obveznice (do kraja godine) i fondovi kojima se trguje na burzi (engl. exchange-traded funds – ETF). Prvi srpski ETF trebao bi ugledati svjetlo dana do sredine 2025. godine.

Prvi IPO u Srbiji od 2018. godine, kako sada stvari stoje, mogao bi još pričekati.

IPO aktivnosti u Europi

Nakon dvije godine neaktivnosti, europsko tržište inicijalnih javnih ponuda zabilježilo je najjaču polovicu godine od 2021. U usporedbi s prvom polovicom prošle godine, ukupna vrijednost europskih IPO-ova bila je četiri puta veća i dosegla 11,4 milijarde eura. Prema PwC-u, to je normalizacija situacije.

Stari Kontinent prednjači – dva najveća IPO-a u prvom kvartalu (Galderma i Douglas) i u drugom kvartalu (Puig Brands i CVC Capital) dogodila su se na europskim burzama. Više od polovice od 10 najvećih europskih tvrtki koje su izašle na burzu bile su u portfelju fondova privatnog kapitala (PE).

Aleš Pustovrh, profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani i partner VC fonda Fil Rouge Capital, smatra da bi se i neka tvrtka iz Adria regije mogla odlučiti na takav potez. "Velika većina vlasnika tehnoloških i brzorastućih tvrtki u regiji izlazi iz vlasništva, a takvih je mnogo na vidiku", rekao je Pustovrh.

Sugovornik osjeća da i Slovenija i Hrvatska imaju relativno zdravu jezgru nekoliko tehnoloških kompanija koje brzo rastu na međunarodnim tržištima i koje su zanimljive za takva preuzimanja. "Međutim, nemam informacija o tome planira li netko od njih izlazak na burzu, a svakako ne na lokalne burze u regiji", kaže Pustovrh.

Lokalni jednorog na IPO tek 2026. godine?

Prema njegovim riječima, moguća iznimka mogao bi biti Infobip, koji ima potvrđenu vrijednost veću od milijardu dolara te je stoga lokalni jednorog. "Možda bi mogli izvesti IPO na američkoj burzi, što vjerojatno očekuju i njihovi ulagači koji dolaze iz SAD-a", smatra Pustovrh.

Hrvatski Infobip, koji je svoju priču započeo u Vodnjanu, želi prikupiti svježi kapital, najvjerojatnije putem IPO-a, kada se za to stvore uvjeti. Sjedište grupe je u Londonu, gdje posluje Infobip Limited.

Hrvatska tehnološka kompanija koja proizvodi chatbotove najavila je IPO nakon uspješnog ciklusa financiranja 2021. godine. "Kompanija bi mogla biti spremna za IPO u sljedećih 18 do 20 mjeseci", izjavio je tada izvršni direktor Silvio Kutić za Bloomberg.

No njegova se predviđanja još nisu ostvarila. Bloomberg Adria izvijestio je da situacija još nije dovoljno povoljna da bi kompanija išla u javnu ponudu. "S obzirom na trenutna ekonomska kretanja, vjerujemo da bi se to moglo dogoditi 2026. godine", predvidio je Kutić.

Kako stoji novak na Ljubljanskoj burzi?

Ljubljanska burza je početkom lipnja, nakon šest godina i trenda povlačenja kompanija, dobila novog člana, turističku tvrtku Relax. "Uglavnom smo se fokusirali na izlistavanje kako bismo u budućnosti olakšali dobivanje financijskih sredstava", objasnila je Karmen Kosec, predsjednica upravnog odbora.

Nakon tri mjeseca trgovanja dionicama ostvareno je devet transakcija, a obujam prometa dosegnuo je 44,2 tisuće eura. Dioničko društvo Relax zabilježilo je negativnu dobit u godinama između 2020. i 2023. godine. To je 2020. godine iznosilo negativnih 91.268 eura, 2021. godine negativnih 73.556 eura i 2022. godine negativnih 63.905 eura.

Prošle godine trend se preokrenuo, jer su zabilježili nešto manje od 120 tisuća eura čiste dobiti. Pozitivno su poslovali i u prvih šest mjeseci ove godine te ostvarili dobit od 26.735 eura na razini dioničkog društva, dok je grupa ostvarila dobit od 2,5 milijuna eura. Grupa također planira ojačati poslovanje ovisnih poduzeća i ostvariti promet iz 2019. godine", naveli su u polugodišnjem izvještaju.

Najveći dio poslovanja Grupe odvija se preko ovisnog poduzeća Relax Turizam. Kompanija je specijalizirana prvenstveno za područje Jadrana i Mediterana, ali nudi i druge destinacije.

Živahno na makedonskoj burzi

U usporedbi sa situacijom u Adria regiji, makedonska burza, čiji je najveći dioničar Zagrebačka burza, prilično je aktivna. Makedonska kompanija Diners Club Macedonia planira IPO, a proces je trenutno u pripremi, izvještavaju makedonski izvori. Ta financijska kompanija se 2022. godine transformirana u dioničko društvo te su tada najavili da je to korak k prvoj javnoj ponudi dionica te da žele privući nove investitore.

Božidar Jankoski, generalni direktor Diners Cluba Makedonija, istaknuo je da je taj proces planiran te da predstavlja logičan sljedeći korak koji će osigurati budući razvoj kompanije. "Kompanije trebaju shvatiti da IPO produžava samo postojanje kompanije", rekao je Jankoski.

Proces se odvija u suradnji s makedonskom burzom, a detalje ne žele otkrivati. "IPO će nam osigurati dodatno financiranje, što će nam omogućiti širenje poslovanja", ocijenio je Jankoski.

To nije jedina kompanija koja želi izaći na burzu. Još jedna kompanija iz Sjeverne Makedonije najavila je svoj debi na burzi u srednjoročnoj strategiji razvoja. Riječ je o farmaceutskoj kompaniji Replek, koja želi financirati veću investiciju.

Slovenski Dars na putu rumunjske Hidroelektrice?

Iako jugoistočna Europa nije poznata po mnogim IPO-ovima na domaćim burzama, rumunjska energetska kompanija Hidroelektrica prošle je godine izvela IPO visokog profila. Inicijalna javna ponuda dionica procijenjena je na 1,6 milijardi eura i to je bio najveći IPO u povijesti Bukureštanske burze.

Kompanija je najveći proizvođač električne energije u Rumunjskoj i ima jednu od najvećih hidroelektrana u Europi. "Spomenuta kompanija primjer je dobre prakse povlačenja države iz kompanija i istovremenog buđenja burze", rekla je Anka Čadež, direktorica Agencije za tržište vrijednosnih papira Slovenije, u intervjuu za Bloomberg Adriju.

Aleš Ipavec, bivši šef slovenske burze, uvjeren je da bi takav potez spasio i Ljubljansku burzu. "Državni Dars trebao bi izaći na Ljubljansku burzu s, recimo, 30 posto vlasništva", izjavio je Ipavec prošle godine.

Tim bi potezom bila realizirana vladina strategija razvoja tržišta kapitala do 2030. godine, kojom je predviđeno da Ljubljanska burza postigne status tržišta u razvoju (engl. emerging market). Trenutno pripada graničnim tržištima kapitala (engl. frontier market).

"Povijesno gledano, kod nas je bilo toliko malo izlistavanja da ih možemo nabrojati na prste jedne ruke, to su zaista rijetke odluke. Većina kompanija radije ide na likvidnije strane burze", ocjenjuje analitičar Acexa Tilen Šarlah. Također nije upoznat s novim izlistavanjem na Ljubljanskoj burzi.

San slovenskog NGEN-a i hrvatskog Rimca

Roman Bernard, suosnivač i direktor NGEN-a, također razmišlja o sličnom potezu. "Želim dovesti kompaniju do točke da možemo otvoriti vrata svima, odnosno postati dioničko društvo koje će biti dostupno i na burzi. Slovenija je premalo tržište da bismo izgradili našu priču kod kuće, želimo ući na europsko tržište", rekao je u intervjuu za Bloomberg Adriju prošle godine.

Ove godine planiraju povećanje prodaje za 40 posto, na 79 milijuna eura, a u roku od tri godine željeli bi premašiti milijardu eura prihoda. "U sljedeće tri godine planiramo uložiti milijardu eura u Europskoj uniji. Kako bismo omogućili širenje, razmatramo prikupljanje novog kapitala putem IPO-a", istaknuo je Bernard još jednom za časopis Finance.

Pitali smo i Juru Mikuža, osnivača i partnera u fondu South Central Ventures, hoće li neka kompanija uskoro izaći na lokalno tržište dionica. "Budući da se uglavnom bavimo kompanijama u ranijim fazama razvoja, teško mi je procijeniti hoće li se neka od zrelijih kompanija odlučiti za IPO u kratkom roku. No voljeli bismo da burze u regiji postanu življe", kazao je Mikuž.

Još jedna hrvatska startup zvijezda Mate Rimac već nekoliko godina sanja o debiju na burzi, ali je prošle godine priznao da još nije vrijeme za izlazak na nju.

"Trenutno me ne zanimaju cijene dionica, više me zanima gdje će moja kompanija biti za nekoliko godina, što možemo postići i premašiti. Doći će vrijeme za izlazak na burzu, ali trenutno smo financijski dobro pokriveni", rekao je Rimac.

Čak i ako se odluče na taj korak, kao u slučaju NGEN-a, teško da će se odlučiti za Zagrebačku burzu. Prošle su tri godine od posljednjeg IPO-a Spana. To je bila prva domaća IT kompanija koja je izašla na burzu u posljednjih 18 godina.

---U pisanju su pomogli Aleksandra Tomić, Branislav Urošević i Svjetlana Šurlan.