Od 1. siječnja 2025. godine, vrlo lagane plastične vrećice za voće i povrće počinju se naplaćivati, a s obzirom na njihovu visoku potrošnju u Hrvatskoj, maloprodajni lanci mogli bi od ove promjene dobro profitirati.
Ove vrlo lagane plastične vrećice, tanje od 15 mikrona, morat će biti označene porukom "Koristite vrećice štedljivo" kako bi se povećala svijest o odgovornom korištenju. Osim toga, trgovci će ih morati naplaćivati i jasno istaknuti cijenu na mjestima gdje se koriste. Njihova prodaja na blagajnama neće biti dozvoljena.
Koliko će vrećice koštati, još nije poznato, budući da zakon ostavlja trgovcima da sami odrede cijenu. Bloomberg Adrija je vodećim maloprodajnim lancima u Hrvatskoj poslao upit o cijenama, a objavit ćemo ih kada nam ih dostave.
Čitaj više
U malom slavonskom selu nastaju prvi eko-lampioni na svijetu
Ekološki lampioni osmišljeni kao odgovor na tisuće tona plastičnog otpada nastalog oko Svih Svetih.
31.10.2024
Budućnost bez ugljena: Kada će prestati dimiti termoelektrane u regiji?
Prošle su godine četiri elektrane prekoračile dopuštenu emisiju SO₂ za više od deset puta.
24.10.2024
Održivost u industriji autopraonica: 'Suho pranje' štedi vodu i vrijeme
Inovativna tehnologija "suhog pranja" automobila štedi do 150 litara vode po pranju.
17.10.2024
Energetske uštede montažnih kuća privlače i ekološki i financijski osviještene kupce
Montažne gradnje koja je jeftinija, brža, ekološkija i održivija od klasične, ali ljudi na Balkanu i dalje neusporedivo više vjeruju cigli i betonu.
21.10.2024
Ova mjera dolazi kao dio šire europske strategije za smanjenje plastičnog otpada i zaštitu okoliša. Podsjetimo, Hrvatska je već 2022. godine zabranila stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje debljine od 15 do 50 mikrona, dok su vrlo lagane vrećice ostale u upotrebi zbog higijenskih razloga.
Hrvati i klimatske promjene
Iako je većina građana svjesna potrebe za smanjenjem plastičnog otpada, pitanje je hoće li ove mjere potaknuti stvarnu promjenu u svakodnevnim navikama. Nadamo se da građani razumiju ozbiljnost problema jer podaci pokazuju da se plastične vrećice i dalje često koriste, unatoč zabranama i kampanjama za podizanje svijesti.
Prema anketi Europske investicijske banke (EIB), tri četvrtine hrvatskih građana svjesno je da će klimatske promjene zahtijevati prilagodbu njihovih svakodnevnih navika. Ispitanici su klimatske promjene svrstali među najveće probleme s kojima se zemlja suočava, odmah iza rastućih troškova života.
Čak 96 posto Hrvata smatra da je prilagodba klimatskim promjenama važna za zemlju, a 90 posto vjeruje da su hitne mjere nužne kako bi se spriječili veći troškovi u budućnosti.
Koliko plastičnih vrećica koristimo?
Zanimljivo, mnogi građani kažu da su spremni prilagoditi svoj način života kako bi doprinijeli ublažavanju klimatskih promjena, koje su dakle postavili na drugo mjesto među najvećim problemima zemlje. Međutim, stvarna promjena često ovisi o konkretnim potezima, poput smanjenja upotrebe plastike, koja ima značajan utjecaj na okoliš. No jesu li riječi dovoljne?
Prema podacima Eurostata iz 2022. godine, građani Europske unije i dalje u velikim količinama koriste plastične vrećice. Svaki stanovnik Europske unije prosječno je koristio 66,6 laganih plastičnih vrećica.
Što se tiče vrlo laganih vrećica (manje od 15 mikrona), Hrvati ih godišnje prosječno koriste 89 po osobi. Ukupna potrošnja vrećica tanjih od 50 mikrona iznosi 96,7 komada po osobi.
Usporedbe radi, Belgija i Luksemburg bilježe vrlo nisku potrošnju vrlo laganih vrećica s prosječno samo 1,3, odnosno 3,8 vrećica po osobi godišnje, dok Litva i Češka prednjače s najvećim brojkama od čak 208,4 i 176,5 vrećica po osobi.
Zašto je plastika problem?
Jednokratna plastika, uključujući plastične vrećice, predstavlja ogroman ekološki problem. U Europi se godišnje potroši više od 50 milijuna tona plastike. Više od trećine toga čini ambalaža, koja se najčešće odbacuje nakon samo jedne upotrebe.
Ostatak završava na odlagalištima, u spalionicama ili u okolišu, gdje se razgrađuje stoljećima. Morski ekosustavi posebno su pogođeni. Procjenjuje se da plastika čini 85 posto morskog otpada u europskim vodama.
Plastika nije samo vizualni problem. Tijekom razgradnje oslobađa mikroplastiku koja ulazi u prehrambeni lanac i utječe na zdravlje ljudi i životinja.
Proizvodnja plastike također je veliki izvor emisija stakleničkih plinova, čime dodatno doprinosi klimatskim promjenama.
Što donosi budućnost?
Hrvatska i ostale zemlje EU-a obvezale su se smanjiti uporabu plastičnih vrećica. Hoće li nova mjera naplate vrlo laganih plastičnih vrećica donijeti željene rezultate, ovisit će o tome koliko građani ozbiljno shvaćaju potrebu za promjenom ili su i dalje spremni izdvajati mukotrpno zarađen novac za vrećicu koju koriste svega nekoliko minuta.
Dok podaci pokazuju da Hrvati uviđaju važnost prilagodbe klimatskim izazovima, ostaje pitanje hoće li i njihova svakodnevna praksa to odražavati ili će maloprodajni lanci od 1. siječnja imati još jedan dodatan izvor prihoda.
Naime, sedam najvećih trgovačkih lanaca koji posluju u Hrvatskoj lani je ostvarilo 167 milijuna eura čiste zarade. Cijene na policama trgovina nastavljaju rasti, stoga ne čudi da su sve maloprodajne tvrtke s našeg popisa vodećih lani zabilježile dvoznamenkasti rast prometa, a osim vodećeg dvojca Konzuma (4,2 posto) i Lidla (devet posto), dvoznamenkasto im je rasla i dobit. Ako građani ne promijene navike, prihodi bi se od 1. siječnja mogli dodatno podebljati.
Trgovački lanci najavljuju spremnost za nove mjere
Iz Konzuma su nam rekli da podržavaju sve inicijative koje potiču smanjenje korištenja jednokratnih plastičnih vrećica te ukupno smanjenje plastičnog otpada. Kažu da su pripreme za implementaciju novog zakona u završnoj fazi te će kupce na vrijeme obavijestiti o svim detaljima. Također navode da već neko vrijeme provode kampanju kojom potiču građane na češće korištenje višekratnih ekoloških torbi.
"Samo tijekom travnja i svibnja ove godine, kupci su 141 tisuću puta koristili vlastite višekratne vrećice 'Priroda me voli' da bi umanjili iznos računa za 20 centi, čime su ukupno uštedjeli 28 tisuća eura", otkrili su iz Konzuma.
Iz Kauflanda pak podsjećaju da su prvi trgovački lanac u Hrvatskoj koji je, još u siječnju 2020. godine, u potpunosti ukinuo jednokratne plastične vrećice na blagajnama, a kupcima umjesto toga nude velik broj raznih višekratnih vrećica.
"Tako i za voće i povrće već dugo kupci u neposrednoj blizini vaga na odjelu voća i povrća mogu pronaći višekratnu 'Odgovornu vrećicu' koja se isto nalazi i na odjelu pekare", rekli su nam iz Kauflanda te dodali da vjeruju da će korištenje višekratne vrećice od početka iduće godine još znatno porasti.