Hrvatska bi kroz pet godina mogla biti energetski samodostatna

Hrvatska može biti energetski samodostatna, no nema više vremena za čekanje ili otezanje, kazala je u razgovoru za Bloomberg Adriju direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) Maja Pokrovac.

Ova je godina pokazala da je Hrvatska u energetskom smislu u velikom mjeri već dekarbonizirana, a u budućnosti se u segmentu obnovljivih izvora očekuje najveći rast kod solarnih i geotermalnih postrojenja.

"Prema podacima iz posljednjeg izvješća o elektroenergetskim kretanjima, koje objavljujemo na mjesečnoj razini, Hrvatska će prvi put u ovom stoljeću godinu zaključiti s izvoznom bilancom, i to upravo zahvaljujući energiji iz obnovljivih izvora. Očekuje se da će obnovljivi izvori, bez hidroelektrana, ove godine prijeći udio od 20 posto raspoložive energije. Isto tako, pokazalo se ove godine i to da mi ne prolazimo samo energetsku već i političku tranziciju, a ako smo se opredijelili za domaću energiju, jer znamo da je Hrvatska ima, njome se onda ne može baviti samo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Tranzicija zahtjeva koordinaciju svih tijela i zato o energiji trebaju razmišljati i ostala ministarstva – prometa, turizma, poljoprivrede i graditeljstva. Dekarbonizacija je, čuli smo to i na nedavno održanoj klimatskoj konferenciji u Dubaiju, osnovni pokretač cijelog globalnog pokreta korištenja obnovljivih izvora energije i napuštanja fosilnih goriva. Hrvatska tu dobro stoji jer, kada zbrojimo obnovljive izvore zajedno s hidroelektranama te nuklearnom elektranom Krško, Hrvatska je u prvih 11 mjeseci ove godine gotovo 74 posto već dekarbonizirana. Dakle, neobnovljivi izvori u energetskom miksu za ovu godinu iznosit će otprilike 26 posto. S takvom strukturom proizvodnje električne energije Hrvatska je među pet vodećih zemalja u Europskoj Uniji (EU)", kazala je Pokrovac.

No istodobno dodaje da još ima niz nelogičnosti koje stoje na putu razvoja pogona na obnovljive izvore.

"Primjerice, pokazalo se kroz cijeli period razvoja solarnih projekata da sunčane elektrane do 10 megavata nemaju značajan utjecaj na okoliš. Unatoč tome, kao i preporukama Europske komisije i jasnim direktivama EU-a, Hrvatska još uvijek komplicira postupak odobravanja takvih projekata. Štoviše, i dalje zahtjeva iscrpne i dugotrajne procedure iz područja zaštite okoliša, čak i na površinama u gospodarskom korištenju ili gdje je već rađena strateška procjena utjecaja na okoliš", navodi Pokrovac.

Ove godine došlo je do određene promjene regulative vezano za izgradnju obnovljivih izvora, no je li to za OIEH dovoljno?

"Nakon duljeg čekanja doneseni su podzakonski propisi nužni za dobivanje potrebnih dozvola za energetska postrojenja među kojima se ističu Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu te Uredba o kriterijima za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja i uvjetima izdavanja energetskog odobrenja. Novonastala Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu nisu naklonjena investitorima s obzirom na nekoliko problematičnih odredbi koje trenutačno otežavaju osiguravanje financiranja projekata kreditiranjem zbog prenošenja značajnih rizika na investitore. Prema novim pravilima, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) će jednom godišnje, u periodu od 1. do 15. svibnja, zaprimati zahtjeve za dostavom podataka o stanju prijenosne mreže radi izrade takozvanog elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja. Propuštanje tog roka za investitora će značiti nepotrebno produljenje vremena razvoja projekta za godinu dana. Dodatno, novim pravilima sav rizik mogućih operativnih ograničenja u radu postrojenja prelazi na investitore unatoč uredbi EU-a da bi operatori prijenosnih sustava trebali preuzeti značajan dio troška operativnih ograničenja. Cilj takvih uredbi je potaknuti operatere na dugoročna ulaganja radi optimizacije mreže. Još uvijek ima podzakonskih propisa koji su već trebali stupiti na snagu, a njihovo objavljivanje još čekamo, poput mrežnih pravila prijenosnog sustava i mrežnih pravila distribucijskog sustava. U konačnici, izvjesno je da će doći do zastoja u razvoju projekata (ako) Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) uskoro ne odredi iznos naknade za priključenje na mrežu", ističe direktorica OIEH-a.

OIEH

Ipak ističe važne promjene u zakonu o prostornom uređenju kojima je omogućena gradnja sunčanih elektrana na vodnim površinama ili odlagalištima otpada

"Također, za početak razvoja agrosunčanih elektrana važna je odredba istoga zakona po kojoj su definirane površine za gradnju agrosunčanih elektrana. Uz to, agrosunčane elektrane su izuzete od potrebe vođenja javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja", pojašnjava.

O tome će se razgovarati i na konferenciji koju s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku OIEH organizira u Osijeku 1. veljače 2024. godine na temu "Mogućnosti primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj".

"Hrvatska spada među tri europske zemlje najteže pogođene štetama od ekstremnih vremenskih uvjeta, što dovodi do značajnijih ekonomskih gubitaka. Samo od 2010. do 2021. bilježimo štetu u vrijednosti većoj od tri milijarde eura s najvećim udarom na poljoprivredni sektor. Konkretno, od 2013. do 2019. suše, poplave i tuče prouzročile su štete poljoprivredi od 1,2 milijarde eura, a u posljednjem mjernom razdoblju čak smo 16 puta pojačali iznos koji dajemo u poljoprivredu kako bismo zaštitili kulture. Naša je studija o potencijalu upotrebe solarnih elektrana u poljoprivredi pokazala kako je koncept proizvodnje energije uz istovremenu proizvodnju hrane na istom zemljištu idealan za trajne nasade, a solarni moduli pružaju zaštitu nasada od vremenskih nepogoda, intenzivnog sunčanog zračenja, pretjerane vrućine, udara vjetrova, obilnih pljuskova, tuče i mraza", navodi Pokrovac

Smatra da Hrvatska ima prostor i mogućnost za razvoj šest tisuća megavata u projektima na obnovljive izvore u razdoblju kroz pet do sedam godina, čime bi se, kako kaže, osigurala energetska samodostatnost.

Najveći rast kapaciteta OIEH očekuje kod solarnih elektrana i geotermalnih pogona za proizvodnju toplinske i električne energije, ali je potrebno raditi i na rješenjima za pohranu električne energije.

"Također, moramo biti svjesni kako projekti geotermalne energije zahtijevaju određeno vrijeme istraživanja i dozvola prije same gradnje i puštanja u pogon. Očekujemo i nove poticaje od države, ali prvenstveno želimo da se radi na osuvremenjivanju prijenosne i distribucijske mreže jer bez mreže nema obnovljive energije niti zelene tranzicije. Veliki su izazovi u razvoju rješenja za pohranu električne energije. Hrvatskoj je dodijeljeno 119,8 milijuna eura iz EU-ova Modernizacijskog fonda, a među programima koji su primili financijska sredstva su i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora te baterijska pohrana energije kao potpora elektroenergetskoj mreži u Hrvatskoj. Prvi veliki baterijski sustav pohrane gradi se kod Šibenika, a bit će kapaciteta 100 megavatsati uz snagu od 50 megavata. Puni kapacitet trebao bi biti izgrađen 2024. Usluge stabilizacije mreže konzumirat će HOPS. Baterijski spremnici vrlo su važan dio integracije obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav, posebice solara. Mnoge zemlje uvode direktan poticaj da, prilikom kupovine solarnih elektrana za kućne instalacije, odmah ugrade i prikladne baterijske spremnike. Kako će Hrvatska imati više od pet tisuća megavata fotonaponskih elektrana do 2030. godine, ubrzano moramo poraditi na tome da stvorimo dovoljno fleksibilan elektroenergetski sustav koji će moći podnijeti u svim situacijama ovako velik broj proizvodnih postrojenja. U tom smislu moramo odmah početi s izgradnjom novih kapaciteta reverzibilnih hidroelektrana u Dalmaciji koje će omogućiti dnevno i tjedno uravnoteženje. U kontinentalnom dijelu Hrvatske moramo revitalizirati i potaknuti značajniji rast novih bioplinskih elektrana koje će jedine brzo i fleksibilno moći odgovoriti na volatilnost proizvodnje sunčanih i vjetroelektrana. Bioplinska postrojenja koja proizvode biometan kao supstituciju za zemni plin time dodatno smanjuju ugljični otisak u poljoprivredi jer komprimirani biometan može već sada služiti kao pogonsko gorivo poljoprivredne mehanizacije, pa i javnog prijevoza", napominje Pokrovac.

Proizvodnja energije iz solarnih elektrana u ovoj godini trebala bi dosegnuti više od 300 gigavatsati, što je više no sveukupna proizvodnja u prethodne tri godine kada je iznosila 297 gigavatsati.

Izvor: OIEH

"Što se tiče neiskorištenog potencijala, moramo spomenuti plutajuće solare i vjetroelektrane. S Fakultetom strojarstva i brodogradnje definirali smo područja u Jadranu najpogodnija za proizvodnju struje. Naša je studija identificirala više od 29 tisuća četvornih kilometara raspoloživog područja za obnovljive izvore energije na moru. Mogućnost je to za razvoj 25 gigavata pučinskih vjetroelektrana i solarnih elektrana, i to samo u sjevernom Jadranu na području s niskim utjecajem na okoliš. U Slavoniji pak imamo elektroenergetsku mrežu u kojoj je 2000 megavata prazno, a broj sunčanih sati ondje već se približava broju sunčanih sati u Dalmaciji, tako da je podjednaka korist ulaganja u solare i u Slavoniji kao i na jugu", poručuje Pokrovac.

OIEH u ožujku priprema konferenciju posvećenu razvoju takozvanih ugovora o kupnji energije između dviju korporacija koje se popularno naziva PPA (engl. power purchase agreement) ugovorima.

"U Hrvatskoj raste popularnost PPA tržišta. U 2022. godini, Hrvatska je prvi put uključena u statističke podatke udruge WindEurope o PPA ugovorima, a ubrzo nakon toga u Hrvatskoj su potpisana tri nova ugovora kojima je osigurano financiranje za razvoj oko sto megavata instalirane snage novih postrojenja obnovljivih izvora energije. Isto tako moram naglasiti kako su se PPA ugovori potpisani prije 2023. sklapali na razdoblje od samo dvije do tri godine, i to uglavnom za postojeće elektrane iz obnovljivih izvora energije, a financiranje novih projekata obnovljivih izvora energije gotovo isključivo se obavlja dugoročnim PPA ugovorima na razdoblje od pet do 10 godina. Nažalost, ograničena likvidnost CROPEX-a predstavlja problem jer prisiljava uključene strane da traže dugoročno osiguranje na drugim stranim burzama stvarajući dodatni rizik i trošak za sve. Također, potrebno je poboljšanje zakonskog okvira na PPA tržištu u Hrvatskoj. Prema trenutačnim odredbama Pravila organiziranja tržišta električne energije, fizički PPA ugovor između proizvođača i potrošača električne energije nije moguć bez posredovanja treće strane, odnosno opskrbljivača. HROTE je u ožujku 2023. godine predstavio prijedlog Pravila organiziranja veleprodajnih tržišta električne energije kojima se uvode novi tržišni sudionici, ali ta pravila još nisu stupila na snagu", iznosi Pokrovac.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar