Kreditne unije u Hrvatskoj mogle bi biti značajna financijska potpora malim i mikro poduzetnicima za pokretanje njihove poslovne ideje te bi svojim djelovanjem mogle smanjiti isključivanje ljudi iz financijskog tržišta. Iz Hrvatske udruge kreditnih unija (HUKU) nadaju se da će se to postići promjenom Zakona o kreditnim unijama.
Svjetsko udruženje kreditnih unija broji više od 85 tisuća kreditnih unija i više od 394 milijuna članova te djeluje u 118 država. Na području Europske unije nalazi se njih 2000, a u Hrvatskoj ih ima svega 16 s otprilike 70 tisuća članova.
Zakon o kreditnim unijama donesen je 2006. godine, a posljednji put je mijenjan 2011. godine. Članovi HUKU-a, vlasnici kreditnih unija, ali i Hrvatska narodna banka (HNB) slažu se da je vrijeme za njegovu izmjenu.
Čitaj više
Vujčić prognozira nastavak smanjenja inflacije
Osim cijena goriva, sve komponente osnovne inflacije padaju, ističe guverner.
06.09.2023
Kamate na depozite u srpnju blago pale, na kredite nastavile rasti
Prosjek kamate na depozite u srpnju ove godine pao je za 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na iznos od 0,16 posto.
31.08.2023
U srpnju snažan rast depozita, ali i kredita
Dobri financijski rezultati turističke sezone potaknuli su u srpnju snažan sezonski rast ukupnih domaćih depozita.
31.08.2023
Stambeni krediti i dalje vrlo traženi, bankari najavili oštrije uvjete
Kamate na stambene kredite u Hrvatskoj niže su nego u Njemačkoj i SAD-u.
28.08.2023
"Pripremili smo prijedlog novog zakona i ovo je prvi put da imamo konkretne prijedloge s kojima možemo krenuti u raspravu nakon koje će, nadamo se, iznjedriti dobar zakon", rekla je Ivana Ravlić Ivanović, načelnica Sektora za bankarstvo, računovodstvo i reviziju Ministarstva financija.
Na konferenciji HUKU-a pod nazivom Perspective of European Credit Unions, panelisti su izrazili nadu da će se novim zakonom promijeniti teritorijalni kriteriji koji kreditnim unijama ograničavaju rad, da će članovi unija moći postati mali i mikro poduzetnici te da će financijske usluge moći pružati i ljudima koji nisu nužno članovi. Također, ističu da je od iznimne važnosti osigurati depozit deponenata.
"Kreditne unije popunjavaju onaj dio financijskog tržišta koji nije interesantan bankama. One se nalaze u kapilarnom dijelu tržišta i omogućavaju da se smanji isključivanje ljudi iz financijskog tržišta. Odavno smo trebali promijeniti zakon. Ponajprije se trebaju promijeniti teritorijalni kriteriji. Kreditne unije se temelje na fizičkim osobama, ali ne postoji razlog zašto mala i mikro poduzeća ne bi mogla biti članovi unija kao što je to slučaj u drugim zemljama. Također, one bi trebale imati kapacitet da pruže financijske usluge i drugim ljudima, a ne samo članovima", rekla je Slavica Singer, profesorica emeritus na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i predsjednica nadzornog odbora kreditne unije Noa.
Oliver Bunic/Bloomberg
"Ovakav zakonski okvir kakav trenutno imamo postaje vrlo ograničavajući", istaknula je Željka Pirija-Benaković, predsjednica Hrvatske udruge kreditnih unija. Dodala je da kreditne unije nisu konkurencija bankama, naprotiv.
"Kreditne unije najviše bi trebale pomoći onima koji žele pokrenuti ili razviti vlastiti posao, ali nisu zanimljivi bankama. Mi male poduzetnike stavljamo na noge, a kada porastu i postanu kreditno sposobni, mi ih prepuštamo kreditnim institucijama", rekla je Pirija-Benaković.
Pirija-Benaković ističe da kreditne unije ne samo da podržavaju uspostavu novih poslova, već također donose značajne društvene koristi. Na primjer, zahvaljujući kreditnoj uniji u Sisku, mnogi obrtnici su nakon razornog potresa mogli ponovno otvoriti svoje obrte ili obnoviti oštećene prostore. Kreditna unija iz Osijeka je npr. omogućila povratak nekoliko ljudi iz Irske koji su pokrenuli vlastite poslove.
"Zakon trenutno dozvoljava kreditnim unijama da posluju samo na području njihovog sjedišta. Naš cilj je proširiti njihov utjecaj na više teritorija, kako bismo stvorili mrežu kreditnih unija koja bi obuhvatila čitavu Hrvatsku", zaključila je Pirija-Benaković.
.webp){kind=icon}
