Stambeni krediti i dalje vrlo traženi, bankari najavili oštrije uvjete

Vrijednost stambenih kredita koje su domaće banke odobrile građanima do kraja lipnja popela se na rekordnih 10,3 milijarde eura, otkrivaju podaci središnje banke. Samo u ovoj godini taj je iznos porastao za oko 417 milijuna eura, od čega najveći dio samo u svibnju i lipnju, kad su skočili za 286 milijuna eura.

Uz grubu pretpostavku o prosječnoj vrijednosti stambenog kredita od 75 tisuća eura, brojka s kraja lipnja značila bi da banke u ovom trenutku kreditiraju nešto manje od 140 tisuća stanova. Kad bi prosječan kredit bio 60 tisuća eura, to bi značilo da građani vraćaju kredite za kupovinu više od 170 tisuća stanova.

Proljeće i rano ljeto sezona je kad u Hrvatskoj stambeni krediti rastu najviše, pokazuju povijesni podaci. Njihov iznos mjesečno prosječno raste za 50-ak milijuna eura, ali su, recimo, u svibnju, lipnju i srpnju prošle godine rasli za po više od stotinu milijuna eura.

Ako se trend iz svibnja i lipnja nastavio i u srpnju, onda će vjerojatno brojka i u tom mjesecu biti viša od stotinu milijuna eura, ali nju treba očekivati s dozom opreza s obzirom na to da su već i iz središnje banke, ali i iz analitičarskih krugova upozorili na usporavanje upravo stambenog kreditiranja.

Anketa među bankarima, čiji su rezultati objavljeni početkom kolovoza, pokazala je da očekuju blago zaoštravanje uvjeta za odobravanje stambenih kredita u ovom tromjesečju, odnosno u razdoblju od kraja lipnja do kraja rujna. Takvo zaoštravanje može uključivati i rast kamatnih stopa, što bi značilo da su građani koji su kredite uzeli u svibnju ili lipnju odlično pogodili trenutak dok su banke bile spremne odgovoriti na tu potražnju.

Detaljnije brojke Hrvatske narodne banke (HNB) pokazale su i zamah jednog drugog trenda upravo u razdoblju od travnja do lipnja. Iznosi tzv. "novih poslova" stambenih kredita odobrenih u svibnju i lipnju ove godine dosegnuli su dosad gotovo nezabilježeno visoke razine – točnije 422, odnosno 327 milijuna eura.

Fiksiranje kamatne stope

U povijesti su više brojke zabilježene jedino još na prijelazu iz 2015. u 2016. godinu, kad je trajalo razdoblje jednokratne konverzije kredita vezanih uz švicarske franke nakon donošenja novih zakona u jesen 2015. godine. Slična je situacija, izgleda, i sada jer statistika središnje banke kao nove kredite naizgled bilježi i kad građani za postojeće kredite kamatnu stopu promijene iz varijabilne u fiksnu.

Od 422 milijuna eura novih kredita u svibnju, njih 364 milijuna, odnosno 86 posto odobreno je uz kamatnu stopu fiksiranu na barem pet godina. U lipnju je taj udio bio 85 posto.

Brojke sugeriraju da potražnja na tržištu do početka ljeta još nije previše posustala usprkos rastu cijena nekretnina, barem kad se radi o kupovini stanova na kredit.

Upravo bi u rastu cijena nekretnina, odnosno inflaciji mogao ležati dio objašnjenja za rast vrijednosti novoodobrenih kredita. U lipnju je opća godišnja inflacija bila 7,6 posto. Najsvježiji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su cijene stambenih nekretnina u prvom tromjesečju bile 14 posto više nego u prvom kvartalu lani i dva posto više nego u prethodnom.

No ako je inflacija već i dijelom zaslužna za rast iznosa kredita, neobično je da nakon dugog razdoblja visokih cijena potrošači i dalje ne odustaju od kupnje stambenih kvadrata, iako bi se moglo očekivati da će upravo zbog visokih cijena kupnja nekretnina posustati. Dio objašnjenja možda bi se mogao potražiti i u neobično niskim kamatnim stopama.

Statistika pokazuje da su banke proteklih mjeseci podigle kamatne stope na kredite kompanijama, ali ne i na zajmove građanima. Prosječna kamatna stopa na novoodobreni stambeni kredit u lipnju bila je 3,07 posto. To je nešto više od lanjskog prosjeka koji je bio 2,55 posto, ali još uvijek bitno niže od onoga što bi se na tržištu u ovom trenutku moglo očekivati.

Primjerice, stope na kredite tvrtkama do iznosa od 250 tisuća eura su s 3,12 posto u lipnju lani skočile na 4,49 posto u lipnju ove godine. Isto tako, u Njemačkoj su u lipnju kamate na stambene kredite bile prosječnih 4,06 posto, a u Sjedinjenim Američkim Državama je referentna kamatna stopa na 30-godišnji stambeni kredit ovih dana dosegnula čak 7,62 posto.

Upravo su niske kamatne stope prilika domaćim građanima da si, ako već uzimaju dugoročan stambeni kredit, osiguraju relativno nizak trošak i koliko-toliko bezbrižnu budućnost, barem što se tiče visine kamata. Dio ih se na to i odlučio.

Domaće banke ove godine zarađuju odlično. Preliminarni podaci središnje banke pokazuju da je već u prvih pet mjeseci domaći bankovni sustav ostvario 80 posto cjelogodišnje lanjske zarade. Neto dobit do kraja svibnja iznosila je 592 milijuna eura i bila 50 posto viša nego u istom razdoblju lani.

Za veliki dio te zarade zaslužne su visoke kamatne stope, konkretnije depoziti koje domaće banke polažu kod Hrvatske narodne banke, a na koje im ona isplaćuje kamatu u skladu s monetarnom politikom Europske središnje banke. No stambeni krediti koje domaće banke odobravaju sada trebali bi im osiguravati zaradu u budućnosti, kad se situacija na tržištu promijeni.

Ti se krediti obično odobravaju na rok od 20 i više godina, a u tako dugom razdoblju razumno je očekivati da će se situacija na tržištu promijeniti i da će inflacija ipak pasti, odnosno da će i referentne kamatne stope pasti. Na kraju krajeva, u deset godina prije nego što je ECB lani u srpnju počeo podizati kamatne stope, one su bile ili na nuli ili vrlo blizu nje.

Ljeto obično donosi usporavanje u domaće gospodarske tokove, a postoje i naznake da su cijene domaćih nekretnina dosegnule nekakav privremeni maksimum, što znači da bi potražnja za stambenim kreditima mogla biti u padu. No sudeći po tradicionalnim apetitima domaćeg stanovništva za kvadratima, to ne znači i da će ta potražnja biti niska.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar