Snažan sezonski rast ukupnih domaćih depozita (isključuju opću državu) u srpnju nije znatnije utjecao na tendenciju usporavanja godišnje stope njihova rasta započetu početkom ove godine, nakon uvođenja eura, smatraju u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). S druge strane, kažu, ukupni krediti nastavili su snažno rasti, ponajprije u segmentu stambenoga i potrošačkoga kreditiranja stanovništva, dok je kreditiranje poduzeća bilo prigušeno, kao i u lipnju.
Očekivani dobri financijski rezultati glavnog dijela turističke sezone su u srpnju potaknuli snažan sezonski rast ukupnih domaćih depozita, ponajprije kućanstava i poduzeća.
Ipak, na godišnjoj se razini njihov rast usporio, što se, poručuju iz HNB-a, uglavnom može povezati sa specifičnim činiteljima koji su povećali depozite u drugoj polovici protekle godine.
Čitaj više
Europljani vjerni štednji u bankama, iako ih to skupo košta
Gotovo sav novac u europskim novčanim fondovima korporativnog ili institucionalnog podrijetla.
18.08.2023
Usporen rast stambenih kredita, Hrvatima sve više treba gotovina
Rast gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzao je na 6,3 posto, a stambenih usporio na 9,2 posto.
01.08.2023
Europske banke pred sve većim izazovom 'vrućeg novca'
Riječ je o takozvanim posredovanim depozitima koji se dobivaju preko trećih strana i putem online platformi.
07.07.2023
Banke sjajno zarađuju depozitima kod HNB-a, ne moraju dizati kamate na kredite
Hrvatske banke ove bi godine mogle zaraditi barem pola milijarde eura dodatnog kamatnog prihoda.
04.05.2023
Prema podacima HNB-a, ukupni depoziti tako su u srpnju porasli za 1,5 milijardi eura (ili 2,8 posto, na osnovi transakcija). Pritom su prekonoćni depoziti porasli za milijardu eura, a oročeni depoziti za 0,5 milijardi eura. Promatrano sektorski, najviše su porasli prekonoćni depoziti kućanstava (0,5 milijardi eura), zatim nefinancijskih poduzeća (0,4 milijarde eura), a slabije su rasli i prekonoćni depoziti ostalih financijskih institucija (0,1 milijarda eura).
Rastu oročenih depozita najviše su pridonijeli sektor nefinancijskih poduzeća (0,3 milijarde eura) i, nešto manje izraženo, ostale financijske institucije (0,1 milijarda eura), dok su oročeni depoziti kućanstava tek blago porasli.
Na godišnjoj su razini ukupni domaći depoziti ipak usporili rast (s 5,8 posto u lipnju na 5,2 posto u srpnju, na osnovi transakcija) zbog učinka baznog razdoblja, odnosno izraženijeg rasta u istom mjesecu prethodne godine.
Naime, sredinom prošle godine zabilježeno je znatno zaduživanje poduzeća nakon rasta cijena sirovina i energenata, kao i jačanje priljeva gotovine u banke uoči uvođenja eura. Promatrano sektorski, depoziti nefinancijskih poduzeća i stanovništva usporili su rast na godišnjoj razini s 8,2 posto u lipnju na 5,4 posto u srpnju, odnosno sa 7,4 posto u lipnju na 7,2 posto u srpnju.
Ukupni krediti nastavili su rasti i u srpnju (za 246 milijuna eura ili 0,7 posto) razmjerno snažnim intenzitetom, kao i proteklih mjeseci. Pritom su stambeni krediti zabilježili najsnažniji rast u proteklih godinu dana (158 milijuna eura) odražavajući novi krug dodjele državnih subvencija za stambene kredite, a snažno su porasli i gotovinski nenamjenski krediti (67 milijuna eura).
U segmentu kredita nefinancijskim poduzećima, porasli su krediti za investicije i u manjoj mjeri krediti za obrtna sredstva. No istodobno su se smanjili krediti za turizam, faktoring i udjeli u sindiciranim kreditima, što je prigušilo ukupan porast kredita (27 milijuna eura) poduzećima.
Na godišnjoj se razini rast kredita stanovništvu nastavio ubrzavati, sa 6,6 posto u lipnju na 6,9 posto u srpnju (na osnovi transakcija), pri čemu se nastavilo ubrzavanje rasta i gotovinskih nenamjenskih kredita (sa 6,3 posto na 6,8 posto) i stambenih kredita (s 9,2 posto na 9,5 posto). Krediti poduzećima u srpnju su usporili godišnji rast (s 13,5 posto na 10,8 posto), što je dovelo do usporavanja rasta ukupnih kredita s 9,2 posto na 8,2 posto.
.webp){kind=icon}
