Europske banke koje se oslanjaju na depozite dobivene posredovanjem drugih platformi trebale bi imati strože likvidnosne zahtjeve kako bi se ublažio rizik od odljeva takozvanog vrućeg novca, izjavio je član nadzornog odbora Europske središnje banke (ECB) Tom Dechaene.
Nakon odljeva stotina milijardi dolara iz regionalnih banaka u SAD-u ove godine, vidljiva je rastuća pojava takozvanih posredovanih depozita koji čine jedan od oblika bankovne likvidnosti. Taj oblik depozita, smatraju u ECB-u, zaslužuje poseban nadzor jer klijenti mogu lako i brzo povući novac kako bi putem online platformi pronašli drugu financijsku instituciju koja im nudi veći povrat.
"Kad vidim banke kako se oslanjaju na posredovane depozite, zabrinem se. Ne mogu zamisliti nijedan volatilniji oblik depozita od toga", iznosi Dechaene.
Spašavanje Credit Suissea i propast nekolicine američkih banaka otvorili su pitanje koliko su banke zapravo otporne na odljev novca. Pretpostavljena lojalnost depozita, odnosno stupanj do kojega su klijenti spremni ostati u matičnoj banci u kriznim vremenima unatoč mogućim višim kamatnim stopama drugdje, sada se preispituje, pogotovo jer se gotovina može u sekundi prebacivati aplikacijama bez potrebe posjećivanja ili kontaktiranja banke.
Dechaene navodi primjer berlinske fintech tvrtke Raisin, koja je u proteklih 12 mjeseci gotovo udvostručila količinu novca kojim upravlja, kao dokaz da neke banke sve više tako traže izvore depozita.
Rast depozita u eurozoni u posljednje četiri godine
"Morali bismo više pažnje obratiti na likvidnosnu pokrivenost takvih banaka no što činimo sada", rekao je u intervjuu Dechaene.
Dok se određeni broj manjih banaka u SAD-u između 10 i 30 posto financira posredovanim depozitima, za Europu nema usporedivih podataka.
"Taj je iznos još uvijek mali za cijeli bankarski sektor, no u sadašnjim okolnostima, kada se od banaka traži da dignu kamatne stope na depozite, iskušenje je veće no ikad i ne bi me čudilo da razina posredovanih depozita u idućih 12 mjeseci bitno naraste", smatra Dechaene.
Raisin ima imovinu od 40 milijardi eura u usporedbi s ukupnom količinom korporativnih i depozita građana u eurozoni koja iznosi 12 bilijuna eura.
Po navodima Raisina, Deutsche Bank i UniCredit su među bankama s kojima radi. Glasnogovornik te tvrtke kaže da vlada kriva percepcija kako njihovi depoziti predstavljaju rizik za tržište i kako je točno upravo suprotno.
Poslovanje s Raisinom bankama omogućuje ojačati i diverzificirati izvore likvidnosti, dodaje glasnogovornik Raisina.
Dechaene smatra da su posredovani depoziti po prirodi nestabilni i čine da vlasnik novca ne mora voditi računa koliko je sigurna institucija u koju se novac polaže.
"Klijenti jednostavno misle kako im uopće nije važno koliko je banka zdrava. Logika je: stavit ću 99.999 eura i nacionalni depozitni jamstveni sustav će se pobrinuti za ostalo. Može sve završiti svojevrsnim natjecanjem koja od zemalja ima najbolji sustav jamčenja depozita", objašnjava Dechaene.
U EU-u se jamče depoziti do iznosa od 100 tisuća eura, a u nekim članicama i više.
Šest zemalja s najvećim količinama depozita u eurozoni
Po riječima Dechaenea, neki od kolega u nadzornom odboru ECB-a dijele njegovo stajalište, no da je fokus zasad uglavnom na kapitalu, a ne likvidnosti.
Europske banke moraju držati više visokokvalitetne likvidne imovine nego što očekuju da bi moglo biti povučeno u razdoblju od 30 dana. ECB, naravno, može postrožiti taj zahtjev.
Po riječima Philipa Richardsa, analitičara za Bloomberg Economist, višak likvidnosti u eurozoni iznosio je 4,6 bilijuna eura krajem prošle godine, a sada je smanjen za otprilike bilijun eura u kontekstu završetka politike kvantitativnog popuštanja.
"Vidim da sve više banaka razmišlja kako im je dovoljan koeficijent likvidnosne pokrivenosti od 110 posto. To drugim riječima znači da namjeravaju ploviti blizu nemirnih voda, a ako nastane problem, pokucat će na vrata središnje banke. Ja s tim imam problem", kaže Dechaene.
Trenutačno je koeficijent likvidnosne pokrivenosti u eurozoni u prosjeku na 165 posto.
.webp){kind=icon}
