Šef HEP ODS-a Marušić - Solari su zagušili mrežu, investitore ćemo usmjeravati digitalnom kartom

Zelena tranzicija u Hrvatskoj uhvatila je snažan zamah, no masovna ugradnja solarnih elektrana, potaknuta izdašnim subvencijama, dovela je distribucijsku mrežu do ruba izdržljivosti. Preopterećenost sustava, previsoki naponi i "zaključani" kapaciteti postali su kočnica daljnjeg razvoja, no rješenja su na vidiku.

U razgovoru na konferenciji OIE u Opatiji, predsjednik uprave HEP Operatora distribucijskog sustava (ODS) Anton Marušić otkrio je kako se tvrtka hvata u koštac s tim izazovima, najavljujući digitalni zaokret koji bi trebao unijeti red u sustav i olakšati posao investitorima.

Paradoks subvencija i umorna mreža

Iako su subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zamišljene kao poticaj tranziciji, u praksi su stvorile neočekivane probleme. Masovno priključivanje malih solarnih elektrana, često predimenzioniranih za stvarne potrebe kućanstava, dovelo je do zagušenja na niskonaponskim mrežama.

"Prevelikim ulaganjem u obnovljive izvore na niskonaponskim mrežama došli smo do toga da u nekim trenucima i na nekim linijama imamo previsoke napone. Svako daljnje priključivanje dovodi do prekida, žalbi i, što je najgore, nepreuzete električne energije koja propada", objasnio je Marušić. Naglasio je da se struka mora pitati gdje se i kada netko može priključiti. Zbog toga se, kaže, subvencije sada više usmjeravaju prema baterijskim spremnicima, koji mogu pomoći u stabilizaciji napona i upravljanju mrežom.

Problem je i što korisnici često instaliraju znatno jače elektrane nego što im je potrebno. "Zbog čega netko na krov stavi 12 kilovata, a treba mu pet, šest ili sedam? Iskreno, ne znam", kaže Marušić, dodajući da HEP ODS počinje ograničavati snagu predaje u mrežu na zakupljenu vrijednost, kako bi se spriječili daljnji problemi.

Duhovi prošlosti: 700 megavata zarobljeno u "papirima"

Dodatnu prepreku novim projektima predstavljaju takozvani "zaključani" kapaciteti. Riječ je o projektima koji su prije više godina dobili suglasnost za priključenje, ali nikada nisu realizirani. Ti projekti, međutim, i dalje zauzimaju mjesto u analizama mreže i blokiraju nove investitore.

"Danas je to negdje oko 600 do 700 megavata. Prema našim evidencijama, 510 megavata je u ugovorima koji su stariji od 2021. godine, a koje mi iz ovog ili onog razloga ne možemo raskinuti", istaknuo je Marušić. Rješenje vidi u izmjenama Zakona o tržištu električne energije, koje bi trebale uvesti rok od četiri godine za realizaciju takvih projekata. Nakon isteka roka, ti bi se kapaciteti oslobodili i postali dostupni novim, spremnim investitorima.

Turizam kao teret: Slučaj Novalje

Specifičan izazov za elektroenergetski sustav predstavlja obala, gdje infrastruktura mora biti dimenzionirana za ekstremne ljetne vrhunce potrošnje, dok veći dio godine radi sa znatno manjim opterećenjem. Marušić je to ilustrirao primjerom Novalje.

"Novalja zimi ima minimalnu snagu od dva do 2,5 megavata, dok ljeti ona ide do 25 ili 27 megavata. Transformatori imaju najveće gubitke u praznom hodu, što znači da se u takvim uvjetima gubici multipliciraju", pojasnio je, dodajući da takva neiskorištenost poskupljuje održavanje i usporava povrat investicije u mrežu.

Digitalni zaokret HEP-a i karta za investitore

Kako bi se uveo red i ubrzali procesi, HEP ODS se okreće digitalizaciji. Udio naprednih, digitalnih brojila u mreži u nešto više od godinu dana porastao je s 38 posto na više od 52 posto, što omogućuje znatno precizniji uvid u potrošnju.

Ipak, ključna novost koju je Marušić najavio jest uvođenje javno dostupne web GIS karte hosting kapaciteta. "Prepoznali smo da je tablica koju objavljujemo surov podatak, težak za nekoga tko nije u struci. Stoga smo krenuli u razvoj web GIS-a i mogu reći da ćemo ga objaviti tijekom ljeta, a nadam se i prije", najavio je.

 

Na toj će interaktivnoj karti svaki investitor moći vidjeti točnu lokaciju svake trafostanice te podatke o tome koliki je kapacitet, koliko je elektrana već priključeno, koliko je ugovora potpisano, a koje su lokacije već zagušene. Time se želi usmjeriti investitore prema područjima gdje ima slobodnog kapaciteta i smanjiti broj zahtjeva za lokacije koje su već preopterećene. "Tamo gdje vidite da su kapaciteti popunjeni, nemojte podnositi zahtjeve dok se ne oslobode", poručio je Marušić.

Kao područja s velikim zagušenjem istaknuo je Slavoniju, dok Rijeka, Zagreb i Split, prema njegovim riječima, zajedno imaju više od dvije tisuće megavata slobodnog kapaciteta. Ulaganjem u zamjenu transformatora, za što se traže i EU sredstva, HEP ODS bi u idućih sedam do osam godina mogao osloboditi dodatnih tisuću megavata kapaciteta. Kratkoročno, ugradnja 800 megavata baterija mogla bi osloboditi oko 650 megavata novog prostora za solare, no dugoročno, bez ulaganja u "žice i transformatore", ističe Marušić, nema rješenja.