Marko Primorac: Financiranje nije problem - ovo su najčešće greške hrvatskih zelenih projekata

Novopečeni potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) i donedavni ministar financija, Marko Primorac, u razgovoru vođenom na konferenciji Dani obnovljivih izvora energije u Opatiji, dao je jasan pregled uvjeta pod kojima "europska zelena banka" odobrava financiranje energetskih projekata.

Iako je EIB snažan i pouzdan partner u zelenoj tranziciji s godišnjim plasmanom od oko 100 milijardi eura, Primorac je naglasio kako za hrvatske projekte novac nije najveći problem, već je to njihova tehnička i financijska (ne)pripremljenost.

Bankabilnost je ključna riječ

Kao potpredsjednik EIB-a zadužen, između ostalog, i za sektor energetike, Primorac je poručio da će dati sve od sebe kako bi pomogao razvoju projekata u Hrvatskoj. Ipak, upozorio je da banka, prije odobravanja sredstava, pomno procjenjuje takozvanu "bankabilnost" svakog projekta. To znači da se sve veći naglasak stavlja na evaluaciju sigurnih novčanih tijekova, odnosno prihoda.

"Pažnja se poklanja onim projektima koji imaju već osigurane ugovore za otkup proizvedene električne energije. Često se projekti temelje na optimističnim pretpostavkama ili nemaju osigurane prihode unaprijed, što onemogućava financiranje", istaknuo je Primorac. Dodao je kako su osigurano zemljište, ishođene okolišne dozvole i osiguran priključak na mrežu temeljne pretpostavke bez kojih se ne može dalje. Upravo su to, kako je rekao, "otegotne okolnosti" zbog kojih mnogi domaći projekti ne dobivaju zeleno svjetlo.

Potreba za energetskom tranzicijom, prema njegovim riječima, nije samo moralno pitanje, već i ekonomska nužnost. Pozivajući se na podatke Međunarodne energetske agencije, naveo je kako bi za zadržavanje postojeće razine gospodarske aktivnosti do 2050. godine bilo potrebno otkriti i pogoniti oko 230 milijardi barela novih nalazišta fosilnih goriva, što je dvostruko više nego u protekla dva desetljeća. Stoga su alternative nužne, a EIB je tu da ih podupre.

Mreža i baterije - druga strana jednadžbe

Poseban naglasak stavljen je na sustave za prijenos i pohranu energije, koje Primorac naziva "drugom stranom jednadžbe" bez koje zelena tranzicija nije moguća. EIB u Europi snažno ulaže u ovaj segment - banka podržava otprilike polovicu ulaganja u prijenosne sustave i sustave za pohranu, jednu petinu solarnih elektrana, trećinu kopnenih vjetroelektrana i gotovo sve offshore vjetroelektrane.

"Prošle godine EIB je financirao preko 11 milijardi eura vrijedne projekte mreža i sustava za pohranu. Financirano je oko 56 tisuća kilometara kablova, što je više od opsega Zemlje", slikovito je opisao razmjere ulaganja.

Međutim, upozorio je da u Hrvatskoj EIB dosad nije financirao nijedan projekt vezan uz baterijske sustave. To ukazuje na značajan potencijal, ali i potrebu za iskorakom u regulatornom okruženju kako bi se takve investicije potaknule.

Prilika za male i srednje poduzetnike

Za manje projekte, koje pokreću mali i srednji poduzetnici ili jedinice lokalne samouprave, EIB ne nastupa izravno, već nudi posredno financiranje preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i komercijalnih banaka. Osim financijske, EIB pruža i značajnu savjetodavnu potporu kroz programe poput JASPERS-a i Elene, s ciljem jačanja tehničkih i administrativnih kapaciteta za provedbu projekata.

Primorac je spomenuo i energetske zajednice kao koncept s puno potencijala za Hrvatsku, iako je još uvijek relativno nov. Kroz savjetodavne usluge, EIB može pomoći u realizaciji takvih projekata, poput instaliranja fotonaponskih sustava na zgradama.

Hrvatska je, zaključio je, dobro pozicionirana s obzirom na potencijal u energiji sunca i vjetra. Potražnja za električnom energijom kontinuirano raste, potaknuta digitalizacijom, razvojem podatkovnih centara i planovima za reindustrijalizaciju. Stoga je nužno dalje razvijati projekte i dublje integrirati hrvatski energetski sustav u europski, a EIB je spreman biti snažan partner na tom putu, pod uvjetom da su projekti "zreli" za financiranje.