Kako EU carinama na kineske automobile određuje cijenu svinjetine

Godinu dana nakon uvođenja carina na kineske električne automobile, pogledali smo kakve je posljedice ta odluka imala za europske potrošače. Podsjetimo, Europska komisija je krajem listopada uvela carine na električne automobile proizvedene u Kini. Uz 10-postotnu opću carinu, koja vrijedi i za automobile proizvedene na drugim tržištima, kineski proizvođači pri uvozu moraju platiti dodatne carine u iznosu od 7,8 do 35,3 posto.

Iz industrije i ekoloških organizacija tada su se čula upozorenja da će carine značiti više cijene za europske potrošače te da bi mjera mogla usporiti ili otežati zeleni prijelaz zbog manje dostupnih vozila. Godinu dana kasnije provjerili smo cijene popularnih električnih modela i usporedili ih s onima prije uvođenja carina.

Električni modeli unatoč carinama jeftiniji

Usporedba popularnih električnih modela koji su bili dostupni i 2024. godine pokazala je da su se električni modeli uglavnom pojeftinili. Od 13 modela, osam ih je pojeftinilo. Dva automobila zadržala su istu cijenu, a tri su poskupjela. U prosjeku, cijena tih 13 modela smanjila se za nešto manje od tri posto. Riječ je o kataloškim cijenama po važećim cjenicima, dok su prodajne cijene često i niže.

Iz toga se može zaključiti da su se električni automobili pojeftinili unatoč uvođenju carina na kineske električne automobile. Treba ipak dodati da kineski proizvođači, unatoč carinama, i dalje ulaze na europsko tržište i nude svoje električne modele. Oni i dalje remete planove domaćim proizvođačima, ali ne toliko koliko bi to činili da carina nije bilo. "Da nije bilo carina, kineska bi vozila bila upola jeftinija od europskih, što znači da bi prodor kineskih automobila bio znatno brži", rekao nam je nedavno Marko Femc iz tvrtke Plan-net Avto.

Ne može se sa sigurnošću tvrditi što bi se događalo s cijenama da carine na kineske električne automobile nisu uvedene, no pojeftinjenja bi zasigurno bila još veća. A kako je reagirao Xi Jinping? Kina je 20. lipnja snizila prag za 10-postotni porez na potrošnju luksuznih automobila s 1,3 milijuna juana (156 tisuća eura) na 900 tisuća juana (108 tisuća eura). Ta je promjena najviše pogodila vozila višeg cjenovnog razreda. Mjera je zasigurno pridonijela padu prodaje europskih proizvođača koji se muče na kineskom tržištu i gube tržišne udjele.

Kina odgovorila carinama na svinjetinu

Kina je u lipnju prošle godine pokrenula antidampinšku istragu europske svinjogojske industrije. U rujnu je protiv EU-a uvela antidampinške carine na svinjetinu u iznosu od 15,6 do 62,4 posto. Kinesko ministarstvo priopćilo je da su nakon jednogodišnje istrage utvrdili kako su izvoznici iz EU-a preplavili kinesko tržište svinjetinom i svinjskim proizvodima, čime su domaćim proizvođačima nanijeli znatnu štetu.

Europski su proizvođači upozoravali na teške posljedice za industriju, koju već pogađaju pad potražnje, izbijanje bolesti i rastući troškovi. EU je najveći svjetski izvoznik svinjetine – izvozi oko 13 posto godišnje proizvodnje - a Kina je njezin najveći kupac. Prema procjenama S&P Globala, Španjolska, Danska i Nizozemska Kini su prodavale svinjetinu u vrijednosti većoj od 2,5 milijarde dolara godišnje.

Cijene svinjetine u EU-u padale su i prije uvođenja carina, a s njihovim uvođenjem situacija se u sektoru dodatno pogoršala. Analitičari su rekli da carine neće znatno povećati cijene za kineske potrošače, ali će smanjiti profitne marže europskih izvoznika te povećati pritisak na unutarnje europsko tržište svinjskog mesa.

Depositphotos

Zašto cijena svinjetine pada?

U EU-u se prate otkupne cijene svinjetine različitih kvaliteta. U prosjeku, cijena se prošlog tjedna u EU-u smanjila za jedan posto - na 189,2 eura za sto kilograma. Na mjesečnoj razini pad iznosi 6,8 posto, a na godišnjoj 7,9 posto. 

Što se Hrvatske tiče, cijene prate europoski trendove. No naše svinjogojstvo je već godinama u padu, unatoč činjenici da potražnja za svinjskim mesom raste. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, lani je u Hrvatsku uvezeno više od 100 tisuća tona svinjetine i čak 550 tisuća živih svinja. Najviše mesa stiglo je iz Njemačke, Mađarske, Španjolske i Danske, dok se žive svinje uvoze iz Nizozemske, Danske i Mađarske.

Vanjskotrgovinski saldo jasno pokazuje nesrazmjere. Prošle godine smo uvezli svinjetine u vrijednosti oko 340 milijuna eura, dok nam je izvoz iznosio tek nešto preko 38 milijuna.

Drugim riječima, naše svinjogojstvo na razini EU-a čini samo 0,5 posto proizvodnje svinja i kao takvo nema praktički nikakav utjecaj na cijene. Svinje koje su eutanazirane kod nas nadomjestit će se mesom iz uvoza kojem je cijena u trendu pada pa ne bi trebalo biti rasta cijena.

Višak svinjetine na tržištu EU-a

"Do pada otkupnih cijena svinjskog mesa u EU-u dolazi zbog viška svinjetine na tržištu", objašnjavaju iz Grupe Farme Ihan. Dodaju da je izvoz važan dio prodaje, zbog čega je tržište ranjivo na izbijanja bolesti ili uvođenje carina. "Zbog carina koje je Kina uvela na uvoz svinjetine iz EU-a, izvoz europskih proizvođača znatno se smanjio, što se odražava u većim količinama svinjskog mesa u EU-u."

Naglašavaju da su troškovi proizvodnje visoki te da niže cijene nisu rezultat smanjenja troškova. "Oni ostaju visoki, pa čak i rastu, zbog skuplje energije, goriva, rada i transporta." Spominju i regulatorne, zdravstvene i ekološke pritiske koji proizlaze iz zakonodavstva, standarda dobrobiti životinja, okolišnih zahtjeva i nadzora bolesti, a koji stvaraju dodatne troškove.

Profesor Emil Erjavec s Biotehničkog fakulteta dodao je da su cijene više zbog cikličkih kolebanja ponude. "Konkretno, utječe to što su azijska tržišta imala problema s afričkom svinjskom kugom te što se europska svinjogojska industrija prilagodila povećanim cijenama i potražnji povećanjem broja grla. Sada se te okolnosti smiruju." Spomenuo je i promjene prehrambenih navika u razvijenijem dijelu EU-a, što dovodi do smanjene potrošnje crvenog mesa. Potrošače od konzumacije odvraća i pojava afričke svinjske kuge u Europi. Ističe i veliku elastičnost ponude i potražnje, koja dovodi do većih kolebanja cijena.

Zašto se niže cijene ne vide u trgovinama?

U Grupi Farme Ihan negiraju da cijene rastu. Tvrde da su maloprodajne cijene svinjetine već dulje vrijeme stabilne. Erjavec je pojasnio da je to rezultat slabe vertikalne povezanosti unutar opskrbnog lanca. "To vrijedi posebno za našu regiju, manje za razvijeniji dio Europe, što znači da pojedine karike u lancu ne prenose cijenu u potpunosti na više razine." Dodaje da mesna industrija uglavnom kupuje tamo gdje je sirovina jeftinija, a prodaje kako joj tržište dopušta.

Dodaju da se pri otkupu i preradi vrši pritisak na poljoprivrednike, jer, unatoč slaboj samodostatnosti, moraju konkurirati proizvođačima iz drugih država članica. "Budući da su i ostali sudionici u lancu podložni konkurenciji i pritiscima, dio tereta prenose na proizvođače, a dio na potrošače kroz više cijene u trgovinama."