Članice proširenog naftnog kartela OPEC+ već su na nekoliko prethodnih sastanaka odgodile odluke o povećanju kvota proizvodnje. Očekuje se da će se sličan stav zauzeti i na ovotjednom sastanku. Naime, cijene nafte većinu protekle godine bile su pod pritiskom zbog visokih kamatnih stopa, jačanja dolara i povećane proizvodnje nafte u Sjedinjenim Američkim Državama. To su ključni razlozi zbog kojih je vrlo vjerojatno da će OPEC+ ponovno odgoditi već mnogo puta najavljeno povećanje proizvodnje nafte.
Iako trgovci s nestrpljenjem iščekuju četvrtak i sastanak kartela koji kontrolira približno polovicu svjetskih rezervi nafte, Reuters je na temelju neslužbenih izvora izvijestio da se članice naginju prema odgodi povećanja proizvodnje na siječanjski sastanak. Ako bi do povećanja ipak došlo, ono bi, prema najavama, započelo u siječnju 2024., s dodatnih 180 tisuća barela dnevno, navodi Bloomberg.
Promjene u obujmu proizvodnje tako bi se na tržištima mogle odraziti tek tijekom prvog tromjesečja iduće godine, budući da OPEC+ trenutno zadržava oko 5,86 milijuna barela dnevno, što je približno 5,7 posto svjetske potražnje.
Jedna od glavnih tema sastanka, koji je odgođen s 1. na 5. prosinca, trebala bi biti i povećanje proizvodnje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Razlog odgode, prema informacijama objavljenima na službenoj stranici OPEC-a, preklapanje je prvotnog termina sastanka s održavanjem Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC) u Kuvajtu, kojem prisustvuju i predstavnici država kartela.
Šarlah: Neuspješan OPEC+
Redovite eskalacije sukoba u nestabilnoj regiji Bliskog istoka, koja proizvodi više od 40 posto svjetske nafte, već mjesecima ne dovode do značajnih promjena cijena tog ključnog industrijskog resursa. "Eskalacija je već bila očekivana na financijskim tržištima, zbog čega je premija za rizik već ukalkulirana u cijene, a tržišta su se na to prilagodila", izjavio je analitičar Tilen Šarlah iz Acexa.
Cijena sirove nafte Brent prošloga tjedna pala je ispod 72 dolara po barelu, zahvaljujući primirju između Izraela i Hezbollaha. Time je cijena nafte zabilježila pad od 4,3 posto u tjedan dana, što je najveći pad u posljednje tri godine.
Šarlah smatra kako OPEC+ dosad nije uspio podići cijene nafte unatoč tome što se za to zalaže "više od godinu dana". Objašnjava kako su ključni razlozi za trenutne razine cijena nepovoljni makroekonomski uvjeti, slabi pokazatelji, nesuglasice unutar OPEC-a te rekordna proizvodnja nafte u SAD-u. Prema podacima Bloomberga, cijena nafte Brent većinu ove godine kretala se između 70 i 80 dolara po barelu, a u rujnu je dosegnula najnižu vrijednost u godini – 68 dolara po barelu.
Nakon Libanona, (po)novo ratovanje u Siriji?
"Cijene nafte su se oporavile s granice od 68 dolara po barelu, koja se već ranije pokazala kao značajna potporna razina, budući da je ta cijena od 2021. uzrokovala šest preokreta u trendovima", nedavno je izjavio Šarlah.
Cijena nafte Brent prošlog se tjedna, zahvaljujući primirju između Izraela i Hezbollaha, ponovno spustila ispod 72 dolara po barelu, što predstavlja pad od 4,3 posto u tjednu – najveći u posljednje tri godine. Međutim, kronično nestabilna regija ponovno je stvorila nove neizvjesnosti. Izrael je ponovno počeo s bombardiranjem Libanona, dok se nasilje intenzivira u zamrznutom građanskom ratu u Siriji, gdje su sirijski pobunjenici pokrenuli ofenzivu i prvi put nakon gotovo desetljeća zauzeli grad Alep.
Među najvažnijim saveznicima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, uz Rusiju, nalazi se i Iran bogat naftom, koji je, prema riječima docenta s Fakulteta za menadžment Sveučilišta na Primorskom Primoža Šterbenca, "vrlo oslabljen i ranjiv". Analitičar Šarlah izjavio je kako ograničeni utjecaj sukoba na Bliskom istoku na tržište nafte može uzdrmati tržišta samo u slučaju većih negativnih iznenađenja, poput značajne eskalacije rata na cijelom Bliskom istoku. Međutim, smatra da se to neće dogoditi sve dok sukobi ostaju lokalizirani i ograničenog dosega.
Očekivano, događaji u regiji uznemirili su tržišta nafte. Za barel WTI-ja, koji će biti isporučen u siječnju, jučer je trebalo izdvojiti 68,50 dolara, što je 50 centi više nego na kraju trgovanja u petak. Podaci Bloomberga također pokazuju da je Brent poskupio na 72,35 dolara po barelu, što je povećanje od 51 centa.
Trump 2.0 i kineski utjecaj
Na kretanje cijena nafte početkom iduće godine moglo bi utjecati i ostvarenje planova novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Tijekom kampanje najavio je povećanje proizvodnje nafte kroz hidrauličko frakturiranje (fracking). "Trumpova administracija vjerojatno će pridonijeti rastu cijena nafte jer je sklonija povećanju crpljenja", izjavio je Šarlah.
Trumpov širi gospodarski program, koji uključuje smanjenje poreza i deregulaciju, također bi mogao igrati značajnu ulogu u tom procesu. To bi moglo povećati očekivanja gospodarskog rasta, posebno u sektorima poput nafte, obrane i bankarstva.
Osim SAD-a, analitičari predviđaju da bi jačanje kineske gospodarske aktivnosti također moglo podići cijene nafte. Kineska vlada ubrzano uvodi monetarne i fiskalne mjere kako bi potaknula gospodarski rast, koji je na početku godine bio postavljen na oko pet posto. Najnoviji podaci kineskog indeksa menadžera nabave (PMI) pokazuju da se proizvodna aktivnost u najvećem svjetskom uvozniku nafte u studenom povećala. Prema Reutersu, indeks Caixin Global PMI porastao je na 51,5 bodova, što je najviši rast u posljednjih pet mjeseci.
Na kretanje cijena nafte početkom iduće godine moglo bi utjecati i ostvarenje planova novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Tijekom kampanje najavio je povećanje proizvodnje nafte kroz hidrauličko frakturiranje (fracking).
Podaci dodatno podupiru očekivanja da će se gospodarska aktivnost u zemlji intenzivirati u nadolazećim mjesecima, uz daljnju potporu kineske vlade. Osim toga, u prosincu su zakazana još dva ključna politička sastanka na kojima će vlasti objaviti svoje planove za daljnje ekonomske poticaje.
Prema prognozama analitičke kuće Prestige Economics, prosječne cijene sirove nafte trebale bi se iduće godine povećati u usporedbi s ovom godinom. Taj rast pripisuje se daljnjem smanjenju kamatnih stopa i slabljenju dolara. "Pad vrijednosti dolara značio bi relativno povećanje cijena sirovina, i obrnuto", objasnio je Šarlah, govoreći o uzročno-posljedičnoj vezi između dolara i cijena nafte.
.webp){kind=icon}
