Što predsjednički izbori u SAD-u donose robnim tržištima?

Današnji američki predsjednički izbori jedan su od najcjenjenijih u modernoj povijesti. Nekoliko dana prije današnjeg sraza postojale su razlike između kandidata, potpredsjednice Kamale Harris i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, na nacionalnoj razini kao i na razini kolebljivih saveznih država bile su u granicama statističke pogreške.

Neizvjesnost ishoda izbora ili čak osporavanje rezultata, što najavljuje Trump, moglo bi značajno utjecati i na kretanje sirovina na svjetskim tržištima. Njihova tržišna cijena, prema procjenama stručnjaka, u budućnosti će također ovisiti o energetskoj odnosno ekološkoj politici pobjednika današnjeg izbornog dana.

Ne samo izbori, već i Fed

Zlato, vječno utočište investitora, poskupljuje već cijele godine. Kretanja cijena nisu toliko posljedica neizvjesnog ishoda izbora koliko s druge strane neizvjesnosti zbog jačanja geopolitičkih napetosti u mnogim kriznim žarištima diljem svijeta. Tome treba dodati i monetarnu politiku američke središnje banke Fed te očekivanja investitora da su financijska tržišta zrela za značajniju korekciju cijena prema dolje. "Zlato poskupljuje već skoro godinu dana zbog geopolitike, kupnji središnjih banaka i većeg interesa zemalja Bricsa," rekao je za Bloomberg Adriju analitičar Acexa Tilen Šarlah.

Plemeniti metal smatra se sigurnom investicijom tijekom gospodarskih i geopolitičkih previranja, a njegova cijena obično najviše raste upravo u razdobljima niskih kamatnih stopa. Tako će investitori, osim izbora, pomno pratiti ishod četvrtkovog sastanka Feda, koji bi prema očekivanjima analitičara ponovno mogao smanjiti referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova.

Šarlah pritom upozorava na ključan period nakon izbora, jer bi Trumpove najave o okončanju sukoba mogle dovesti do toga "da zlato izgubi zamah."

Postizborna neizvjesnost

Bloombergov indeks robne burze, koji se sastoji od 24 različita terminska ugovora na razne sirovine, pokazuje da je zlato ove godine poraslo za 28 posto. Treba naglasiti da se cijena zlata nakon eskalacije regionalnog nasilja na Bliskom istoku krajem listopada prvo približila granici od 2.800 dolara za 31,1-gramsku uncu, a kasnije se stabilizirala na razini od 2.740 dolara, gdje se zadržava već nekoliko dana prije izbora.

Pozitivan znak za poskupljenje plemenitog metala je i pad tečaja dolara, jer je indeks američke valute početkom tjedna izgubio približno pola posto svoje vrijednosti, pokazuju podaci Bloomberga.

Posljedice neizvjesnog izbora ili tijesnog ishoda mogle bi produžiti postupak prebrojavanja glasova, čime bi se proporcionalno povećala nesigurnost na financijskim i robnim tržištima. Takav bi (za)komplicirani ishod mogao dodatno potaknuti rast cijene zlata, jer bi kašnjenja u prebrojavanju glasova ili njihova podjela u Zastupničkom domu i Senatu mogla potaknuti bijeg u sigurna investicijska utočišta.

Obično je pobjednik izbora poznat u srijedu ubrzo nakon šest sati ujutro po srednjoeuropskom vremenu, kada se u SAD-u zatvaraju biračka mjesta na krajnjem zapadu. No, u prošlosti je bilo i iznimaka. Godine 2000. George W. Bush je službeno proglašen pobjednikom tek 12. prosinca, nakon odluke Vrhovnog suda zbog spora oko prebrojanih glasačkih listića na Floridi.

Trumpova pobjeda, skuplje zlato?

Autori studije Svjetskog vijeća za zlato utvrđuju da izbori, povijesno gledano, u slučaju da je pobjednik poznat po ustaljenom redoslijedu, nemaju veći utjecaj na cijenu zlata. S druge strane, navode da na sirovine značajno utječu gospodarska, fiskalna i monetarna politika buduće administracije.

Kao što ističu u časopisu The Economist, pobjeda republikanskog kandidata Trumpa s masovnim deportacijama migrantskih radnika, smanjenjem poreza za pravne osobe, istodobnim povećanjem deficita, povećanjem carina do 60 posto i pokušajima utjecaja na neovisnost monetarne politike Feda dodatno bi potaknula inflacijske pritiske na američko gospodarstvo. Njegova politika mogla bi "poljuljati temelje američkog blagostanja", navode. U tom bi slučaju zlato moglo postati još zanimljivija investicija za zaštitu vrijednosti imovine.

Trump: Energetska dominacija SAD-a

Neizvjestan ishod izbora u SAD-u dosad je imao i zanemariv utjecaj na kretanje cijene nafte. Ona je mnogo više ovisna o određivanju kvota za proizvodnju najvećih izvoznica, a Šarlah dodaje i "makrookruženje, lošije pokazatelje, geopolitičke čimbenike, nesklad s OPEC-ovim dogovorom te rekordno crpljenje u SAD-u". Prema njegovom mišljenju, navedeno utječe na "cjenovne razine koje pratimo gotovo cijelu godinu", kada su se cijene nafte "odbile od podrške na 68 dolara po barelu, koja se u prošlosti pokazala kao snažna podrška".

Osim toga, treba spomenuti i slabu potražnju najvećeg potrošača fosilnih goriva, Kine, gdje će članovi Stalnog odbora Nacionalnog narodnog kongresa krajem tjedna otkriti moguće fiskalne poticaje za postizanje petpostotnog razvojnog cilja Narodne republike.

Cijene nafte brent i zapadno-texaske nafte (WTI) tako su se prošlog tjedna smanjile za otprilike četiri i tri posto, javlja Reuters, na što je utjecala upravo spomenuta rekordna proizvodnja u SAD-u. Daljnji rast cijena na početku tjedna pokrenula je odluka kartela OPEC, koji je ponovno odgodio već nekoliko puta najavljivano povećanje kvota za proizvodnju, što ukazuje na usporavanje svjetske gospodarske aktivnosti.

Unatoč tome, zanimljivo je kako će se tržišta odazvati na pobjedu jednog ili drugog kandidata, budući da zastupaju vrlo različite stavove u području energetike i ekološke politike. Trump, na primjer, zagovara eksploataciju nafte putem hidrauličkog frackinga, što označava kao jačanje "energetske dominacije" SAD-a.

Republikanac na području energetske politike općenito najavljuje i brojne deregulacijske mjere koje bi trebale oslabiti ili čak ukinuti klimatski program predsjednika Joea Bidena i ukloniti prepreke za proizvodnju energije.

"Odmah ću proglasiti izvanredno stanje u zemlji kako bih postigao opsežno povećanje domaće opskrbe energijom," najavio je Trump u jednom od svojih predizbornih govora na temu energetske politike. "S tim opsežnim ovlastima probit ćemo sve birokratske prepreke i brzo izdati dozvole za nova bušenja, nove plinovode, nove rafinerije, kao i nove elektrane i nuklearne reaktore," dodao je. Njegova sklonost povećanom crpljenju "utjecala bi na veću potrošnju nafte," smatra Šarlah i dodaje da bi to "moglo dovesti do poskupljenja".

U slučaju pobjede, vrlo je vjerojatno da će Trump pokušati revidirati opsežan skup ekoloških propisa Bidenove administracije, što će dodatno utjecati na sirovine. "Trump je skloniji smanjenju poreza i deregulaciji, što povećava očekivanja glede gospodarskog rasta, osobito u sektorima kao što su nafta, obrana i bankarstvo," dodaje Šarlah.

Harris: Nastavak Bidenove ekološke politike

Suprotno tome, očekuje se da će demokratska potpredsjednica Harris nastaviti provoditi postavljenu Bidenovu politiku zelene tranzicije američkog gospodarstva.

"Vjerojatno će nastaviti progresivnu fiskalnu politiku s većim naglaskom na javnoj potrošnji i mogućem povećanju poreza za korporacije te višim prihodima," smatra analitičar. Dodaje da bi to "moglo uzrokovati neizvjesnost u nekim sektorima, kao što su financije i energija, dok bi koristilo drugim, kao što su obnovljiva energija i zdravstvo".

Njezina pobjeda značila bi kontinuitet Bidenove politike smanjenja emisije stakleničkih plinova putem poreznih poticaja za korištenje energije iz obnovljivih izvora. Tako je demokratska administracija već najavila pooštravanje zakonodavstva u području hvatanja i skladištenja ugljika iz termoelektrana i elektrana na zemni plin. Slično je Biden u ožujku ove godine najavio strože propise o emisiji automobila s unutarnjim izgaranjem, koji bi trebali potaknuti proizvođače na proizvodnju električnih vozila. Šarlah povezuje zeleni obrat Harris s rastućom potražnjom za robom "povezanom sa zelenim tehnologijama, poput litija i bakra".

Anna Mosby, analitičarka u S&P Global Commodity Insights, smatra da bi unatoč razlikama između kandidata pod Trumpom vjerojatno došlo do usporavanja smanjenja emisije stakleničkih plinova, ali "ne do promjene opće usmjerenosti". S druge strane, Harris bi se, iako se zalaže za strože propise o emisijama, mogla suočiti s "geopolitičkim, političkim i ekonomskim razmatranjima" u proizvodnji nafte, smatraju u S&P.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar