Dan uoči izbora: Trump i Harris u tijesnoj borbi za Bijelu kuću

Kada se održavaju izbori u SAD-u, to je kao da se događaju u pola svijeta. Najveća globalna ekonomija desetljećima utječe na nebo gotovo svih država, pa čak i onih ekonomski i politički neovisnijih i progresivnijih. Međutim, izbori za predsjednika koji se održavaju 5. studenoga ove godine (60. put u povijesti) po mnogočemu su drugačiji od prethodnih.

Prije svega, kampanja demokrata prošla je kroz pravi vrtuljak kada je još uvijek aktualni predsjednik i bivši kandidat za još jedan četverogodišnji mandat - Joe Biden, odlučio povući se. Razlog je, navodno, zdravstvene prirode, premda je Bidenova odluka donesena svega nekoliko dana nakon pokušaja atentata na republikanca Donalda Trumpa.

Podsjećamo, Trump je 14. srpnja ove godine ranjen vatrenim oružjem na predizbornom skupu u Pennsylvaniji, a pokušaj atentata izveo je dvadesetogodišnji napadač koji je potom ubijen. Zvuči groteskno, ali Trump je nakon toga dobio dodatnu popularnost kod jednog dijela nacije, uspjevši taj nemili događaj pretvoriti u politički spektakl i podignuti kriptovalute u visine.

Vrijedi se prisjetiti i kako je najbogatiji čovjek na svijetu, Elon Musk, ljetos najavio 45 milijuna dolara mjesečno grupi koja podržava Trumpa, dok je smjena kandidata u demokratskoj stranci barem djelomično uzdrmala povjerenje potencijalnih birača. Dobro znaju tko su Biden i Trump, ali tko je Kamala Harris - novo lice pred masom koja broji više od 330 milijuna ljudi.

Kamala Harris / Bloomberg Mercury

Dan pred izbore

Prema posljednjim informacijama Bloomberga, od ponedjeljka, Kamalu Harris i Donalda Trumpa dijeli najtanja granica u anketama; drugim riječima, napeto je i tijesno. Štoviše, navodi se da je ishod ove izborne situacije poput ishoda bacanja novčića. Prošli su (zasad) intenzivni dani promicanja ideja obje strane, preokreta, izazova i skandala, pa se čini da će 5. studenoga svoju ulogu odigrati i sreća.

Američki birači će u utorak odlučiti - ili će izabrati prvu ženu afričkog i indijskog podrijetla za predsjednicu (što je još jedan presedan ovogodišnjih izbora s obzirom na to da je jedini američki predsjednik afričkog podrijetla bio Barack Obama), ili će povjerenje dati "direktoru koji traži povratak u Bijelu kuću, nakon što je osramoćen prije četiri godine", dodaje Bloomberg.

Inače, ciklus za nove izbore odvija se u zemlji koja se još uvijek oporavlja od pandemije covida-19, iako se čini da je taj virus sada daleka prošlost. Amerikanci su te 2020. izabrali Bidena kao najstarijeg predsjednika u povijesti SAD-a, a Trumpove pristaše napale su Kapitol pokušavajući preokrenuti rezultat. Utoliko je sadašnja situacija još napetija.

Osim toga, kao što SAD utječu na cijeli svijet, tako ni one nisu imune na utjecaje drugih zemalja. U međuvremenu su izbila dva rata koja su još uvijek u tijeku: rusko-ukrajinski i izraelsko-palestinski, što je izazvalo strah da bi Sjedinjene Države mogle biti uvučene u te sukobe.

I za kraj ovog dijela teksta, ne zaboravimo rastuću inflaciju kakvu nijedan Amerikanac mlađi od 40 godina ne pamti, te ukidanje saveznih prava na pobačaj od strane Vrhovnog suda.

Donald Trump / Bloomberg Mercury

Stanje na anketama i utjecaj na dolar

U nedjelju je Bloomberg izvijestio o stanju u anketama, na temelju nekoliko izvora: konačna anketa ABC Newsa i Ipsosa dala je Kamali Harris šanse od 49 posto -46 posto na nacionalnoj razini, dok je istraživanje New York Times/Siena pokazalo da je Harris ispred Trumpa u pet od sedam država u kojima dvije glavne političke stranke imaju sličan nivo podrške među biračima; to se smatra važnim pokazateljem za određivanje konačnog ishoda predsjedničkih izbora.

Anketa Des Moines Registera pokazala je u nedjelju da Harris ima šanse od 47 posto -44 posto u Iowi - državi u kojoj je Trump pobijedio na svim svojim prethodnim izborima, i sugerira da bi Afroamerikanka azijskog podrijetla mogla uspjeti u svojim nastojanjima da osvoji bjelačke glasače na Srednjem zapadu.

Ipak, prednost Kamale Harris u svim istraživanjima bila je unutar margine pogreške, a anketa NBC Newsa od nedjelje pokazuje da je utrka između dva kandidata ušla u ćorsokak: 49 posto-49 posto. Harris se proteklih dana obraćala naciji govoreći o bogoslužju, posjetila je nekoliko poduzeća u vlasništvu crnaca i održala govor na državnom sveučilištu u Michiganu, dok je Trump okupio ljude u Pennsylvaniji, Sjevernoj Karolini i Georgiji.

Što se tiče utjecaja rezultata anketa na tržišta (dolar, nafta), situacija je sljedeća: dolar je pao budući da su investitori odustali od klađenja na pobjedu Donalda Trumpa, potaknuti gore spomenutim postocima između Trumpa i Kamale Harris. S druge strane, nafta je porasla nakon što je OPEC+ odgodio povećanje proizvodnje, piše Bloomberg.

Indeks tzv. zelene valute pao je najviše u više od mjesec dana, dok je meksički pezos, koji je inače pao nakon Trumpove pobjede 2016. godine - u nedjelju bio najbolji među 16 glavnih valuta koje prati Bloomberg.

U domeni obveznica, trgovci povlače svoje uloge uoči američkih izbora, nakon što su proteklih tjedana povećavali prinose na trezorske zapise. Trgovci su također gotovo sigurni da će Savezne rezerve smanjiti kamatne stope za četvrtinu postotnog poena u četvrtak, ali izgledi za 2025. ovise o rezultatima predsjedničkih izbora i glasovima u Kongresu, koji će oblikovati daljnju politiku - od poreza do carina, i potencijalno stav Fed-a u godinama koje dolaze.

Kako funkcionira američki izborni sistem?

U utorak, kao i na svim prethodnim izborima, pobjednika neće odlučiti ukupan broj glasova na nacionalnoj razini, već takozvani Elektorski kolegij. Riječ je o sustavu sastavljenom od svih saveznih država i njihovih predstavnika, odnosno elektora, koji raspoređuju glasove prema rezultatima glasanja u svojoj državi.

Drugim riječima, građani biraju elektore, a ne izravno predsjednika. Ideja je da predsjednički kandidat pobijedi na više (regionalnih) razina kako bi zastupao što raznovrsnije interese, što posebno ima smisla u zemlji koja je tako multirasna, multinacionalna i multikulturalna.

Nadalje, u svim državama, osim u dvije, svi elektori pripadaju pobjedničkom kandidatu te države, bez obzira na to koliko tijesnu pobjedu kandidat ostvario. Ukupno ima 538 elektora, što je broj koji se ne mijenja i jednak je ukupnom broju članova Kongresa – 435 članova Zastupničkog doma, 100 senatora, uz tri elektora iz Distrikta Columbije. Da bi pobijedio na izborima, predsjednički kandidat mora osvojiti većinu, odnosno 270 elektorskih glasova.