Prve tone zelenog vodika u sklopu projekta Dolina vodika Sjeverni Jadran mogle bi biti proizvedene do 2026. godine, istaknuo je na prezentaciji razvoja projekta u Rijeci.
U sklopu Doline vodika razvija se 17 projekata uz sudjelovanje u obliku konzorcija gotovo 40 tvrtki i institucija iz Hrvatske, Italije i talijanske pokrajine Friuli-Venezia-Giulia. Cilj mu je razvijati pilot-projekte za proizvodnju, skladištenje, distribuciju i uporabu zelenog vodika s namjerom dekarbonizacije pojedinih industrijskih sektora kao što su proizvodnja čelika ili cementa, kao i za održivi transport. U konačnici ideja je omogućiti nastajanje tržišta zelenog vodika kao energenta u budućnosti.
Rad na Dolini vodika započeo je u rujnu prošle godine i predviđeno je trajanje šest godina, podsjetila je koordinatorica projekta Jerneja Sedlar koja je inače zadužena za razvoj i investicije u tvrtki Holding Slovenske elektrarne.
Čitaj više
AZU: Studija o vodiku pri kraju, državni poticaji ključni za razvoj infrastrukture
Zasad u Hrvatskoj jedino Ina ima u planu konkretan projekt za proizvodnju zelenog vodika, i to u riječkoj rafineriji.
05.06.2024
Maljković: Vodik proizvodimo i iz otpadnog tekstila, tehnologiju ćemo izvoziti diljem svijeta
Kompanija DOK-ING uspješno je testirala pilot postrojenje za obradu otpadnog tekstila i proizvodnju vodika
18.05.2024
Rasco novom čistilicom na vodik želi osvojiti strana tržišta
Lynx H2 5000 je prva kompaktna čistilica u svijetu koja koristi tehnologiju gorivih vodikovih ćelija.
13.05.2024
Hrvatska na putu da do 2030. polovica struje dolazi iz sunca i vjetra
Krajem prošle godine Hrvatska je imala u proizvodnim kapacitetima 1.137 megavata na vjetar i 463 megavata na sunce.
14.05.2024
Plan je da se proizvodi oko 5.000 tona obnovljivog vodika godišnje u tri države i time postavi na noge cijeli ekosustav vodikove tehnologije u smislu proizvodnje, transporta i energetike.
"Mnogi partneri imaju zrele projekte te planiramo u 2025. i 2026. proizvesti prve tone, odnosno kilograme vodika", izjavila je Sedlar dodajući da će se i te početne količine vodika proizvoditi na različitim lokacijama
Inače, partneri u Dolini vodika u prva dva dana ovoga tjedna okupili su se na sastanku u Rijeci na kojemu se razmatra tijek i razvoj projekta, procjenjuju rizici te mogućnost integracije u društvena i industrijska okruženja.
"Osnovna ideja svih projekata dolina vodika, a njih već postoji nekoliko u Europskoj uniji (EU) i svijetu, je da se stvori potrebna infrastruktura i povežu svi dionici u lancu vrijednosti kako bi se omogućio razvoj sektora. Kroz doline se spajaju proizvođači, transportni sustavi i potrošači vodika, i u tom smislu je pokretanje ove prve doline vodika u Hrvatskoj, koja je uz to i prva prekogranična dolina vodika uopće, iznimno važno i stvara okružje u kojem se budući projekti mogu razvijati. Kao ilustracija, dolina vodika bi trebala stvoriti sustav u kojem bi javni prijevoznik u, primjerice, Rijeci imao mogućnosti nabave vodika za svoje vodikove autobuse pri prihvatljivoj cijeni u jasno definiranom lancu dobave", pojasnila je u razgovoru za Bloomberg Adriju Danica Maljković iz tvrtke Indeloop prigodom pokretanja Doline vodika Sjeverni Jadran. Indeloop radi na razvoju projekata čiste energije i konkretno vodika.
Novi partner u konzorciju je Cres i njegov gradonačelnik Marin Gregorović poručio je skupu u Rijeci da u korištenju vodika vidi dugoročan učinak za Cres u smislu promocije i vidljivosti samoodrživosti otoka.
"Naša očekivanja su da će se, uz punionice i spremišta za vodik, u budućnosti transformirati i naš komunalni sustav, a vizija je i težimo da dobijemo poveznicu s kopnom, brzobrodski prijevoz pogonjen na vodik", izjavio je Gregorović.
Sveučilišta i fakulteti u Rijeci, Trstu, Ljubljani, Splitu i Zagrebu čine akademski dio konzorcija fokusiran na istraživanje, inovaciju i edukaciju.
"Tehnologije na vodik još nisu mainstream, ključna je edukacija, važni su treninzi za stručne škole, kao i razvijanje studijskih programa. Sveučilište u Rijeci ove godine pokreće mikrokvalifikaciju na temu dekarbonizacije i vodika te na neki način donosimo nove teme, sa željom da budu prepoznatljive u javnosti", izjavila je rektorica riječkog sveučilišta Snježana Prijić Samardžija.