.webp){kind=icon}
Izvoz ruske sirove nafte morskim putem stabilizirao se na razini nižoj za oko pola milijuna barela dnevno u odnosu na vrhunac dosegnut nakon što je Rusija napala Ukrajinu krajem veljače te se nalazi na sličnoj razini na kojoj je bio prije napada. U tom je izvozu Hrvatska i dalje tranzitna točka za pedesetak tisuća barela nafte dnevno.
Podaci koje je Bloomberg prikupio prateći kretanje tankera iz ruskih luka pokazuju kako je u tjednu koji je završio 29. srpnja izvoz ruske nafte morskim putem dosegnuo 3,5 milijuna barela dnevno, što je najviša razina u posljednja četiri tjedna. No četverotjedni pomični prosjek, kojim se ublažavaju oscilacije tjednih podataka, pokazuje kako se i dalje u prosjeku izvozi 3,2 milijuna barela dnevno.
Temeljem sadašnjih podataka o destinacijama, prosječni izvoz ruske nafte u Aziju stabilizirao se na oko 1,75 milijuna barela dnevno, što je nešto manje od 2,1 milijuna barela dosegnutih tijekom travnja i svibnja. Europskim kupcima Rusija izvozi oko 1,3 milijuna barela dnevno, dok je prije invazije to bilo 1,85 milijuna barela po danu.
Ovi podaci pokazuju kako će proći još jako puno vremena prije nego što pad izvoza ostavi dovoljno traga na kasicu u Kremlju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin možda promijenio svoj stav o invaziji.
U Aziji su daleko najveći kupci ruske nafte Kina i Indija kojima stiže blizu 1,5 milijuna barela dnevno. Količine koje stižu u Sjevernu Europu srezane su u posljednje vrijeme na oko 364 tisuća barela dnevno. U veljači je sjevernoeuropskim kupcima stizalo i 1,25 milijuna barela, a analiza Bloomberga pokazuje da su na sjeveru Europe kao kupci ruske nafte preostali još jedino Nizozemska, Poljska i Finska. Tankeri više ne stižu u Njemačku, Francusku, Švedsku, Veliku Britaniju, a ni Litvu.
Mediteransko tržište, u koje spada i Hrvatska, i dalje je prilično aktivno. Dapače, u veljači i ožujku stizalo je manje od pola milijuna barela nafte dnevno da bi posljednji podaci pokazali kako sada u luke mediteranskih država stiže 768 tisuća barela dnevno. Dva najveća kupca su Italija i Turska, kojima u posljednje vrijeme stiže sedamstotinjak tisuća barela dnevno, no pedesetak tisuća stiže i u Hrvatsku, pokazuju podaci Bloomberga. Ako počne iskrcavati svoj teret, tanker usidren pred baskijskim gradom Bilbaom mogao bi postati prva pošiljka nafte iz Rusije u Španjolsku od travnja.
Analiza polazišnih luka pokazuje da ruska nafta morem najviše kreće iz baltičkih luka, a nakon toga slijede crnomorske i tihooceanske u otprilike jednakom omjeru. Najmanji dio nafte izvozi se iz luka u arktičkim gradovima.
Europska unija je krajem svibnja dogovorila da će do kraja godine prekinuti uvoz ruske nafte morskim putem. Oko četvrtine europske uvozne nafte stiže iz Rusije, a od toga dvije trećine stiže morem. Iako će se nafta i dalje moći uvoziti naftovodima, dio država članica poput Poljske i Njemačke obavezao se prekinuti uvoz i tim putem.
Hrvatska je još u travnju identificirana kao jedna od tranzitnih točaka za rusku naftu nakon početka invazije na Ukrajinu.
