.webp){kind=icon}
Od 24. veljače, početka ruske invazije na Ukrajinu, kroz naftni terminal Omišalj prošla je ruska nafta u vrijednosti 360 milijuna eura, sugeriraju dostupni podaci koje je obradila CREA, nezavisna analitička tvrtka iz Finske. Prema objavljenoj analizi, kroz JANAF-ov terminal na otoku Krku prošlo je barem 540 tisuća tona nafte i derivata koji su dostavljeni na četiri tankera.
Izvoz fosilnih goriva – ugljena, prirodnog plina, nafte i njenih derivata – iz Rusije i njihov uvoz na tržišta EU kontroverzna je praksa koja je posljednjih tjedana postala metom kritika. Kako je Unija nakon početka ruske invazije uvela brojne sankcije Rusiji, uz snažan politički pritisak i osudu, te vojnu pomoć niza članica Ukrajini, licemjernim se smatra da cijelo to vrijeme i dalje uvozi i koristi ruski plin i druge energente.
Analiza koju je provela CREA pokazuje da je od početka invazije Unija Rusiji platila više od 47 milijardi eura za razne energente. Najveći uvoznici ruskih fosilnih goriva u tom razdoblju bili su Njemačka i Italija koje uglavnom kupuju prirodni plin, te nakon toga sirovu naftu. Slijedi Kina koja većinom kupuje naftu, pa onda opet članica Unije Nizozemska koja također uvozi dosta sirove nafte, ali i plina. Svaka od ovih država je Rusiji platila više od pet milijardi eura za energente.
CREA (Centre for Research on Energy and Clean Air) se predstavlja kao nezavisna tvrtka koja se bavi istraživanjima trendova, uzroka i posljedica na zdravlje, kao i rješenjima vezanim uz zagađivanje zraka. Financira se iz vlastitog poslovanja i subvencijama.
Svoju analizu CREA temelji na podacima o kretanjima tankera i brodovima iz ruskih prema drugim svjetskim lukama. Uz to, količinu transportiranih nafte i plina kroz cjevovode CREA temelji na podacima Eurostata i Europske mreže operatera plinovoda (ENTSOG). Vrijednost izvezenog goriva procjenjuju temeljem cijena energenata na tržištima.
Prema analizi, luke s najvećom vrijednosti uvezenog goriva su Rotterdam i Maasvlakte u Nizozemskoj kroz koje su prošli ruski energenti u vrijednosti 1,55 odn. 1,24 milijarde eura. Nakon njih slijedi Trst te korejska luka Jeosu koje su prihvatile brodove s po oko milijardu eura vrijednim teretima.
JANAF se nalazi među deset najvećih identificiranih uvoznika nafte i derivata. Prema podacima iz analize kroz Omišalj je prošlo 546 tisuća tona nafte. Na vrhu liste uvoznika nafte se nalazi tršćanski uvoznik Seastock s 1,37 milijuna tona, te roterdamski Vopak s 1,11 milijuna tona.
Hrvatski operater naftovoda u četvrtak je objavio poslovne rezultate za prvi kvartal. Financijski podaci pokazuju poslovanje na razini prvog tromjesečja prošle godine uz 194 milijuna kuna prihoda i blizu 68 milijuna kuna dobiti. U izvještaju se navodi da JANAF "posluje s pet poslovnih subjekata sa subjektima iz Ruske Federacije", ali i da "temeljem trenutno dostupnih informacija ne očekuju (..) značajna negativna odstupanja u poslovanju" zbog izloženosti Rusiji.
Na naš upitiz JANAF-a nismo dobili konkretan odgovor, no nisu ni demantirali informacije iz analize CREA-e.
