Burze pod stresom, Tokić pod reflektorima - što danas znači biti racionalan ulagač?

Događanja na domaćem tržištu kapitala obilježila su još jedan tjedan koji ostavljamo za nama i dodatno potvrdili da je ova godina, godina Zagrebačke burze. U fokusu je ponovo bila Tokić Grupa s obzirom na to da je u četvrtak krenulo trgovanje njihovim dionicama na Zagrebačkoj burzi.

Početak trgovanja bio je dinamičan – cijena je pala s 20,30 na ispod 19 eura da bi kraj prvog trgovinskog dana ipak dočekala na 20,10 eura – i jasno pokazao razliku između onoga što misle mali ulagači i onoga što tržište zapravo radi. I to nije slučajnost. To je školski primjer onoga što se zbiva kada se kombiniraju hype i neizvjesnost s nedostatkom temeljnog znanja. Male ulagače često hvata panika ili pohlepa, na temelju informacija "ulovljenih u letu".

Osim Zagrebačke burze, ovog je tjedna pažnju ukrala i Ljubljanska burza, a razlog za to je "bitka" koja se vodi oko njezinog preuzimanja. Krajem tjedna je Vijeće slovenske Agencije za tržište vrijednosnih papira (ATVP) trebalo donijeti odluku o tome hoće li Financijska agencija (Fina) preuzeti Ljubljansku burzu, no donošenje te odluke je odgođeno nakon što se slovenska Vlada usprotivila hrvatskom preuzimanju burze.

Cijela priča krenula je ljetos kada je Fina iznenadila objavom namjere preuzimanja Zagrebačke burze. Zagrebačka burza je 100-postotni vlasnik Ljubljanske te 30-postotni vlasnik Makedonske burze u Skoplju. Fina je krajem ljeta dobila dozvolu hrvatskog regulatora tržišta kapitala za objavu same ponude za domaću burzu te su sredinom listopada dobili i dozvolu makedonskog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja za stjecanje do 30-postotnog udjela u Makedonskoj burzi. Ipak, u Sloveniji se priča zakomplicirala, a time je, izgleda, veliki plan Marka Primorca da od Zagrebačke burze napravi ozbiljno financijsko središte zapeo. Slovenske vlasti mogle bi stopirati preuzimanje Ljubljanske burze zbog, kako kažu, zaštite državnih interesa i tako već u startu srezati planiranu ekspanziju ZSE-a pod paskom novog vlasnika.

Ljubljanska burza | Bobo

Gdje i kako ulagati?

Nije bajno ni na globalnim financijskim tržištima koja su posljednjih tjedana pod značajnim pritiskom. U takvom okruženju, pojedinačni investitori se pitaju kako izgraditi portfelj koji će izdržati povećanu volatilnost i donijeti dugoročno stabilne prinose. Zato smo, raznolikosti radi, pitali najveće upravitelje imovinom na tržištu gdje bi danas uložili 10, 50 i 100 tisuća eura - po industriji, geografiji i među različitim investicijskim klasama. Osim toga, zbog događaja koji sve češće potresaju tržišta, mnogi se pitaju postoji li način da investitori zaštite svoju imovinu, odnosno ostvare profit čak i u uvjetima kontinuiranih ekonomskih i tržišnih šokova. Upravo je to ideja iza takozvanog "portfelja za sve vremenske uvjete" (eng. all weather), investicijske strategije koju je razvila američka tvrtka za upravljanje imovinom Bridgewater Associates pod vodstvom svog osnivača, Raya Dalija.

Od Palantira do nekretnina

Za razliku od brojnih drugih kompanija, na tržištu se dobro drži američki Palantir. Za neke je tehnološki div, za druge gotovo nepoznato ime, a za treće kontroverzna kompanija, no bez obzira na subjektivna mišljenja, Palantir se ubraja među najmoćnije tehnološke kompanije današnjice. Široj javnosti nije poznata poput nekih drugih tehnoloških kompanija, no podržavatelji Palantir vide kao jednog ključnog igrača u budućnosti umjetne inteligencije.

Za budućnost se ne treba brinuti ni Wienerberger Hrvatska jer osim što bilježe rast poslovnih rezultata, na vrijeme su prepoznali koliko su inovacije važne. Od gline trenutno proizvode opeke u tvornici na Ilovcu koja ima preko 120 godina tradicije, a uskoro će, uz ulaganje od osam milijuna eura, iz nje izlaziti nova vrsta opeke punjene kamenom vunom. Osim inovacija, sigurnost po pitanju budućnosti daje im i sve više zaposlenih mladih ljudi, kao i građevinsko tržište koje već godinama snažno raste.

Ima li razloga za zabrinutost na jadranskoj obali s obzirom na to da, nakon godina rasta tržišta nekretnina, podaci za 2025. godinu pokazuju - hlađenje, ponajviše zbog pada interesa stranih kupaca. Prema podacima Porezne uprave, broj transakcija pao je s ukupno 11.623 prošle godine na samo 6.952 u prvih devet mjeseci 2025. godine.

Wienerberger Hrvatska | Bloomberg Adria

A takve nas brojke ne trebaju čuditi s obzirom na to da je Hrvatska među najnepriuštivijim tržištima stanovanja u EU. Prema preliminarnim rezultatima istraživanja programa ESPON HOUSE4ALL kojeg financira EU, nekretnine u Hrvatskoj su jedne od najteže pristavih lokalnom stanovništvu u cijeloj Uniji.

Država je danas u većini država razvijenog svijeta najveći pojedinačni ekonomski subjekt, a Hrvatska je prošle godine potrošila više od 14 milijardi eura na javnu nabavu. To je oko petine BDP-a i povijesno najviša razina. Udio javne nabave raste znatno brže od BDP-a, pogonjen velikim infrastrukturnim projektima i snažnim priljevom EU fondova.

Automobilska industrija Europe

Uz brojne probleme s kojima se bori Europa, sve je izraženije pitanje i tko je ubio europsku automobilsku industriju? Iako se Europa smatrala kolijevkom automobilizma, čini se da smo ukidanjem prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. sami sebi zadali najteži, gotovo smrtonosan udarac u industrijsko srce. Na drugoj strani stoji Kina, s kojom EU vodi najžešću industrijsku bitku svojeg doba - baš na polju zelenog zaokreta u mobilnosti. Ako je električni automobil "ubojica" europske autoindustrije, onda je istovremeno Kinu lansirao ravno uz bok najrazvijenijim gospodarstvima svijeta.