U 2022. godišnji pad kupoprodaje nekretnina od 12,9 posto

Prošle je godine u Hrvatskoj zabilježen pad broja kupoprodaja nekretnina u odnosu na godinu ranije, i to od 12,9 posto, navodi se u publikaciji Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG) o pregledu tržišta nekretnina koja je predstavljena u petak u zagrebačkom Novinarskom domu.

U 2022. godini dogodile su se 116.734 kupoprodaje. Za usporedbu, u 2021. godini bio je zabilježen rast njihova broja od 30 posto, a u 2020. na godišnjoj razini dogodio se pad od 7,7 posto.

Na kupoprodaju stanova prošle godine otpada oko četvrtine od ukupnog broja transakcija s nekretninama, odnosno 29.952 kupnje, odnosno prodaje stanova ili apartmana. Slijede kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta (28.887) koje čine 24,7 posto ukupnog broja kupoprodaja, dok na građevinska zemljišta otpada 17,5 posto ili 20.479 kupoprodaja.

Tek nakon toga dolaze obiteljske kuće kojih je kupljeno ili prodano 18.064, odnosno 15,5 posto od ukupnog broja transakcija na tržištu nekretnina u 2022. godini, priopćilo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje je s EIZG-om organiziralo prezentaciju.

Očekivano, najviše kupnji ili prodaja ostvareno je u Zagrebu, nakon čega dolaze jadranska središta kao što su Zadar, Split i Rijeka, a na kontinentu se ističe još i Osijek. Tu je ponajprije riječ o stanovima i apartmanima.

Građevinska zemljišta najviše se kupuju i prodaju u priobalju.

Prosječna vrijednost nekretnine kojom se trgovalo prošle godine bila je 72.705 eura. U 2021. ona je iznosila 59.597 eura.

Kupoprodajne transakcije nekretnina prošle su godine činile 13 posto bruto domaćeg proizvoda ili jedan postotni bod manje no u 2021.

Najvišu cijenu stanovi imali su u Rovinju, Opatiji, Dubrovniku i Splitu, svi s medijalnom cijenom iznad 2.500 eura po četvornom metru. U Zagrebu je medijalna cijena bila 1.929 eura po četvornom metru.

Najvišu cijenu kuće su dosezale na otocima Cresu i Visu s medijalnom cijenom od 2.897 eura, odnosno 2.450 eura po četvornom metru.

Onda ne čudi zaključak da je najmanja priuštivost stambenog prostora u priobalnom dijelu Hrvatske. Čak sedam jedinica lokalne samouprave u priobalju imaju indeks priuštivosti 30, što znači da je za jedan četvorni metar potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka. U Vukovaru su stanovi najpriuštiviji s indeksom od 4,6. U Zagrebu je taj indeks na 14,8, pa su tako njegovi stanovnici za prosječan godišnji neto dohodak mogli kupiti 6,7 četvornih metara stambenog prostora.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar