EU snažno smanjio proizvodnju struje iz fosilnih goriva, Hrvatska povećala

U prvih šest mjeseci ove godine snažno je pala uporaba fosilnih izvora za proizvodnju električne energije u Europskoj uniji (EU), dok je sama potražnja za električnom energijom bila pet posto niža u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je u srijedu globalni energetski think-tank Ember sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Od siječnja do kraja lipnja proizvodnja struje u EU-u iz fosilnih izvora, odnosno ugljena i plina, bila je za 17 posto niža na godišnjoj razini. U brojkama je to 410 teravatsati, čime je bila pokrivena tek trećina ukupne potražnje koja je pala na rekordno nisku razinu od 1261 teravatsata. To je brojka koja je čak niža od pandemijske 2020. godine, kada je u prvih šest mjeseci potražnja iznosila 10 teravatsati više.

Pad uporabe fosilnih goriva predvođen je ugljenom kod kojega je na godišnjoj razini smanjenje od 23 posto, dok je kod plina pad iznosio 13 posto. Štoviše, u svibnju je manje od 10 posto električne energije proizvedeno na bazi ugljena, što je najniža mjesečna brojka ikad.

Kako u izvješću navodi Ember, pad uporabe fosilnih goriva ponajprije je motiviran padom potrošnje električne energije uslijed još uvijek viših cijena plina i struje u odnosu na pretkrizno razdoblje, smanjenja industrijske proizvodnje i mjera Europske komisije za smanjenjem potrošnje energije.

Uvoz plinovodima iz Rusije pao je za 75 posto godišnje od siječnja do lipnja, na 13 milijardi kubičnih metara.

Zato je u prvoj polovici godine rasla proizvodnja iz sunca i vjetra, pa su tako solarni pogoni proizveli 13 posto više električne energije u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, dok je kod vjetra taj rast bio pet posto.

Usporedba proizvodnje struje iz različitih izvora

U svibnju i srpnju proizvodnja električne energije iz sunca i vjetra je prvi put u EU-u nadmašila 30 posto.

Proizvodnja iz hidropotencijala oporavila se na prosječnu razinu rastom od 11 posto. Kod proizvodnje u nuklearnim elektranama zabilježen je pad od četiri posto, no u drugoj polovici godine očekuje se oporavak i u tom segmentu. Ember ipak navodi da je perspektiva proizvodnje iz tih dvaju izvora, nakon rekordno niskih brojki u 2022. godini, na dulji rok neizvjesna.

Čak 17 zemalja članica proizvelo je rekordne količine struje iz obnovljivih izvora. Grčka i Rumunjska su prvi put prešle brojku od 50 posto, a Danska i Portugal su došli čak na iznad 75 posto.

Zanimljivo je da je, prema podacima Embera nastalih prikupljanjem podataka iz nacionalnih izvora, jedino u Hrvatskoj među prikazanim zemljama EU-a proizvodnja električne energije iz fosilnih izvora rasla, i to s 1,7 teravatsati u prvom polugodištu 2019. na 2,3 teravatsati u prvom polugodištu ove godine. Istodobno, rasla je i proizvodnja na bazi sunca i vjetra s 0,8 teravatsati u prvih šest mjeseci 2019. na 1,3 teravatsata u prvom polugodištu ove godine.

"Pad proizvodnje iz fosilnih goriva je obilježje vremena. Ugljen i plin su preskupi i prerizični i EU ih zamjenjuje. No potrebno je tu tranziciju ubrzati. Snažan poticaj, posebno energiji sunca i vjetra, nužnost je kako bi se poduprla otpornost europskih gospodarstava", ocjenjuje podatkovni analitičar Embera za Europu Mat Ewen.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar