U godini otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, uzburkavši energetska tržišta širom svijeta, apetit Kine za moskovskom naftom, plinom i ugljenom naglo je rastao, a uvoz je porastao za više od 50 posto.
Potražnja Pekinga za ruskom energijom, uključujući sirovu naftu i naftne derivate, ugljen i prirodni plin, porasla je na 88 milijardi dolara u godini dana (do veljače), prema podacima kineske carine, zamijenivši i druge kupce koji su izbjegavali ruski uvoz zbog rata.
Sve veći udio Kine u ruskom izvozu ključan je za sve bolje odnose između Kine i Rusije, koji su otkriveni tijekom posjete predsjednika Xi Jinpinga Moskvi ovog tjedna. Rusija dobiva pouzdan izvor financiranja za svoju ratnu mašineriju unatoč međunarodnim sankcijama, dok njen istočni susjed, gladan energije, dobiva ogromne tokove fosilnih goriva, koje često kupuje po sniženim cijenama.
Podaci o uvozu u tom periodu pokazuju da je Rusija bila najveći kineski opskrbljivač sirovom naftom, potisnuvši Saudijsku Arabiju. Kina je prošlog mjeseca uvezla 7,69 milijuna tona sirove nafte iz Rusije, ili dva milijuna barela dnevno, prema podacima kineske carine. Tokovi iz Saudijske Arabije pali su na najniži nivo od lipnja, za 29 posto u odnosu na siječanj.
Kina je prošlog mjeseca uvezla 7,69 milijuna tona sirove nafte iz Rusije
Rusija je bila drugi najveći izvor ugljena Kini poslije Indonezije, i treći za tekući prirodni plin poslije Australije i Katara. U ukupnu količinu uvoza ne spadaju količine plina dostavljene kopnom, jer je Kina prestala o njima izvještavati još početkom prošle godine.
Uvoz sirove nafte iz Rusije popeo se na 89,3 milijuna tona od invazije na Ukrajinu, u odnosu na 78,4 milijuna tona u prethodnom periodu. Kupovina ruskog LNG-a porasla je za 52 posto na 6,86 milijuna tona, dok je kupovina ugljena porasla za 33 posto na 76,4 milijuna tona.
Povećani apetit za ruskom robom došao je u pozadini znatno slabije kineske potražnje u 2022. godini, jer su politika "Covid-Zero", kriza na tržištu nekretnina tržište i usporavanje rasta u cijelom svijetu, zajedno utjecali na njegov uvoz.
Što se tiče materijala, uvoza rafiniranog aluminija skoro se udvostručio na 538.607 tona, podržavajući rusku proizvodnju jer su međunarodne sankcije smanjile trgovinu njegovim uobičajenim kupcima u Europi i drugim zemljama.
--- U pisanju teksta pomogli Kathy Chen i Alfred Cang
.webp){kind=icon}
