Europske su vlade ovoga tjedna pohitale posuditi novac i privukle rekordan interes među globalnim ulagačima koji žele osigurati obveznički portfelj po dobrim prinosima dok još mogu.
Središnje banke i fondovi s Bliskog istoka i iz Azije bili su vrlo zadovoljni moći posuditi novac zemljama poput Španjolske, Italije ili Belgije koje su izvijestile o povijesno najvišim razinama ispunjenosti knjiga narudžbi. Globalni investitori žele dobre prinose prije no što se kamatne stope počnu spuštati, a ni petak nije bio izuzetak.
To je ohrabrujući znak za europske zemlje u vrijeme kada Europska središnja banka (ECB) mijenja pristup s poticanja obvezničkog tržišta na smanjenje svoga portfelja. Za investitore Europa konačno nudi lijepe povrate nakon godina u kojima su kamatne stope ispod nule mnoge držale podalje.
Čitaj više
Snažan interes za europski dug dok su prinosi još visoki
Investitori su željni prikupiti što više obveznica po većim prinosima prije no što središnje banke počnu spuštati kamatne stope.
09.01.2024
Karneval obveznica signalizira promjene u kamatnim stopama
Svjetsko tržište obveznica doživljava rekordan rast.
30.12.2023
Investitori vjeruju da će 2024. godina nadmašiti dobru 2023.
Većina investitora umjetnu inteligenciju vidi kao najperspektivniji oblik ulaganja.
04.12.2023
Europske kompanije će 2024. biti oprezne s korporativnim obveznicama
Očekuje se da će u 2024. biti prodano oko 280 milijardi eura eurskih nefinancijskih korporativnih obveznica investicijske razine, što je blago manje no ove godine.
19.12.2023
"Međunarodni kupci, posebice japanski i kineski investitori, kupuju manje američkih obveznica no što su činili ranije i diverzificiraju portfelje prema Europi", kaže Raphael Thuin koji vodi odjel tržišta kapitala u tvrtki Tikehau Capital koja upravlja s 42 milijarde eura. Dodaje da kupci uključuju središnje banke i mirovinske fondove.
Ovoga je tjedna posuđivanje vlada od banaka prešlo 41 milijardu eura, što je rekordni tjedni iznos uopće, a prodaja obveznica dosegla je 120 milijardi eura.
I inače u siječnju raste apetit investitora, a ove godine uočava se veći apetit u Aziji i na Bliskom istoku.
U slučaju Belgije potražnja za 10-ogodišnjom obveznicom bila je deset puta iznad planiranog iznosa od sedam milijardi eura, a gotovo petina je otišla izvan Europe u usporedbi s desetinom kod slične prodaje prije dvije godine.
Kod duga zemalja u eurozoni s višim kreditnim rejtingom udio stranih investitora je, prema podacima ECB-a, pao s oko polovice u 2014. na oko četvrtinu u 2022. godini. To znači da je potencijal za novi priljev gotovine s područja izvan Europe golem.
Prema procjeni iz Bank of America, čak sedam bilijuna eura bi moglo ući u obveznice eurozone idućih godina.
"To objašnjava našu tezu da bi ponuda ove godine, premda veća no u 2023. godini, trebala biti dobro apsorbirana", napisali su analitičari te banke Erjon Satko i Sphia Salim.
Priljev novca u europske obveznice ide u prilog vrijednosti eura koji je od padanja ispod pariteta s dolarom na kraju 2022. došao sada na 1,09 dolara za euro, a očekuje se da će to rasti na 1,12 dolara do kraja godine.
"Euro se očito ponovno doživljava stabilnim. To nije više predmet rasprave. Ne možete isključiti mogućnost budućih kriza, no čak i populisti u Italiji, Francuskoj i drugdje igraju po europskim pravilima. To je, naravno, pozitivno za privlačenje investicija u državne obveznice", poručuje Frederic Ducrozet koji se bavi makroekonomskim istraživanjima u tvrtki Pictet Wealth Management.
Kako kaže Kaspar Hense, portfeljni menadžer u tvrtki RBC BlueBay Asset Management, prije je želja za brzim novcem napuhivala knjige narudžbi kako bi onda trgovci brzo prodali kupljene obveznice radi profita. To sada nije slučaj, dodaje.
Potražnju potiču i banke s obzirom da vladine obveznice sada izgledaju jeftinije naspram europskog kamatnog swapa kao mjerila za usporedbu povrata.
"Razlog zbog kojega smo skloniji obveznicama no dionicama je to što će veći rizik danas doživjeti razočaranje ekonomskim rastom. Ako rast razočara, obveznički dio vašeg portfelja će zaštititi dioničku stranu", smatra Nadege Dufosse iz globalne tvrtke za upravljanje imovinom Candriam.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je u četvrtak kako Europa nije u ozbiljnoj recesiji i kako je najgore u borbi protiv inflacije već prošlo, a to je dodatno poduprlo obveznice u petak.
Lukrativna ponuda vladinih obveznica će se nastaviti još neko vrijeme. No, to neće trajati zauvijek. Prinosi će pasti, a tržišta očekuju da će ECB ove godine smanjiti kamatnu stopu do nekih 140 baznih bodova.
"Ova promjena od očekivanja viših kamatnih stopa na dulje vrijeme iz listopada prošle godine do sadašnjih o bržem padu kamatnih stopa je stvorila ovo trenutačno idealno tržište. Tržišta su dobila podsjetnik koliko obveznice mogu biti zanimljivo ulaganje", ističe Lee Cumbes koji vodi odjel tržišta kapitala za Europu, Bliski istok i Afriku u banci Barclays.