Europske tvrtke će vjerojatno ostati oprezne s prodajom obveznica u idućoj godini s obzirom na rizike nakon godine u kojoj su se kamatne stope gotovo udvostručile i tržišta bila izložena naletima volatilnosti.
Očekuje se da će u 2024. biti prodano oko 280 milijardi eura eurskih nefinancijskih korporativnih obveznica investicijske razine, što je blago manje no ove godine, procjenjuje Bloomberg.
Taj će iznos uglavnom biti usredotočen na pokrivanje duga koji dospijeva u 2024. i 2025.
Tvrtke će prigodu za prodaju obveznica koristiti kada procijene da mogu dok rizici na horizontu uključuju geopolitičke tenzije, krhku osobnu potrošnju i pogrešne korake središnjih banaka, ali i ishode 40 nacionalnih izbora u 2024. godini, uključivo SAD.
"Za tvrtke je vrlo važno da se ne klade kad je riječ o budućnosti. Oni nisu trgovci", smatra Stephanie Besse, globalna šefica korporativnog tržišta duga u investicijskoj banci Natixis.
Dodaje da banke koje su dug prodale ove godine ne žale jer su iskoristile prostor koji im se otvorio.
S obzirom na više kamatne stope i rastući broj obveznica koje dospijevaju, a bile su izdane u doba niskih kamatnih stopa, tvrtke će pozorno gledati što su za njih zapravo ključni troškovi i mogu li smanjiti razinu duga. Više od 223 milijarde korporativnih obveznica u eurima iz investicijskog razreda dospijeva u 2024. godini, a 260 milijardi godinu kasnije, pokazuju podaci koje je prikupio Bloomberg.
"Po našem mišljenju, nove potrebe za zaduživanjem su relativno male s malo akvizicija u planu, puno gotovine u bilancama i šokom koji donose tako visoki prinosi", smatra Daniel Lamy iz JPMorgana.
Bloombergov indeks eurskih korporativnih obveznica trenutačno pokazuje prinos od 3,6 posto naspram manje od 0,5 posto prije dvije godine.
Čak i ako dogodine dođe do smanjenja kamatnih stopa, tvrtke se i dalje nalaze u krhkom makroekonomskom okružju koje ih može odvratiti od podizanja razine duga.
Ipak, ako Europska središnja banka (ECB) krene u spuštanje kamatne stope brže od Feda, to bi američke tvrtke moglo potaknuti na europska izdanja i dovesti do njihove veće količine, ocjenjuje Barnaby Martin koji se bavi europskim tržištima zaduživanja za Bank of Americu.
Ove godine iznosi nefinancijskih korporativnih izdanja u Europi su gotovo 20 posto veći no u 2022. godini, ali i za trećinu manji no u rekordnoj 2020. godini. Izdanja su zamrla u nekoliko navrata, tijekom američke krize regionalnih banaka i propasti Credit Suissea u ožujku te rasta prinosa na američke državne obveznice u listopadu.
Više od četvrtine ovogodišnjih izdanja došlo je od tvrtki čije proizvode potrošači žele kupovati, ali ne spadaju u nužne, a ponajveći dio toga otpao je na proizvođače automobila.
"Vidimo malo razloga da se pozornica kad je riječ o nefinancijskim izdavateljima dogodine bitno promijeni. Očekujemo da prinosi ostanu na visokim razinama čak i ako volatilnost opadne", ocjenjuju u banci Barclays.