Fondovi prirodnog kapitala sve su popularnija nova vrsta ulaganja

Investitori su uložili 650 milijuna dolara u dva takozvana fonda prirodnog kapitala kojima upravlja tvrtka Climate Asset Management u zajedničkom vlasništvu jedne od najvećih svjetskih banaka britanskog HSBC-a i investicijsko-savjetodavne tvrtke Pollination.

Riječ je naime o novom obliku ulagačke imovine za koji sve veći interes iskazuju globalno utjecajni investicijski igrači kao što su francuski BNP Paribas, švicarski Lombard Odier Group ili britansko osiguravateljsko društvo Aviva.

Navedeni fondovi ulagat će u poljoprivredu, zaštitu šuma, okolišne projekte i smanjenje emisija ugljičnih plinova sustavom izdavanja zelenih certifikata.

Imovina prirodnog kapitala je trenutačno brzorastuća vrsta ulagačke imovine koja nastoji ostvariti profit od sve veće spremnosti investitora za uključenje u projekte kojima je cilj zaustavljanje propadanja okoliša i oživljavanje bioraznolikosti.

Namjera partnerstva u koje su uključeni HSBC i Pollination je stvoriti najveći bazen investicija prirodnog kapitala stvaranjem dvaju fondova ukupne vrijednosti tri milijarde dolara od kojih bi dvije milijarde bile namijenjene smanjivanju emisija stakleničkih plinova.

"HSBC je kamen temeljac u oba fonda, a uključeni su i osiguravatelji iz Europe i Azije", izjavio je Christof Kutscher, glavni izvršni direktor u tvrtki Climate Asset Management, dodajući kako se daljnje prikupljanje ulaganja očekuje iduće godine.

"Za prikupljanje novaca za novu strategiju, novu tvrtku i novu vrstu imovine treba vremena. Konkurencija ne spava. Mi znamo da sve više ulagača prirodni kapital vidi kao novu vrstu imovine", istaknuo je Kutscher.

Bloomberg

Strategija fondova prirodnog kapitala je fokusirati se, uz ostalo, na tla iscrpljena preintenzivnom obradom u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kako bi se ostvarili profiti od ulaganja u poboljšane metode obrade zemlje, jačanje proizvodnje i zaštitu bioraznolikosti.

Jedan od inicijalnih razvojnih projekata je pretvaranje 400 hektara obradive i često poplavljene zemlje u španjolskoj Extremaduri u obnovljivu proizvodnju badema s pojedinim dijelovima terena posvećenima bioraznolikosti.

Također, u sklopu borbe za smanjenje emisija ugljičnih plinova, nastojat će se pokrenuti više od dva milijuna hektara obradive zemlje u šest afričkih zemalja preko certifikata za smanjenje ugljičnog otiska.

Rastući interes investitora vjerojatno je i odraz sve snažnijeg fokusa političara na zelene teme. Ovoga se mjeseca u Montréalu održava konferencija Ujedinjenih naroda gdje će 191 država pokušati ostvariti globalni dogovor o zaštiti bioraznolikosti sličan pariškom klimatskom sporazumu iz 2015.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar