Ruska invazija na Ukrajinu pokrenula je važna pitanja o tome kako investitori percipiraju načela zaštite okoliša, društva i upravljanja (eng. environmental, social, governance, ESG), ali i o praktičnoj primjeni tih načela u kontekstu održivih ulaganja. Europska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) dale su Ukrajini milijarde eura i dolara humanitarne, financijske i vojne pomoći.
Analiza Amara Čauševića, Sasje Beslika i Sare Čaušević, bosanskohercegovačkih stručnjaka za održive financije i javno zdravstva sa švedskom adresom, ukazuje na to kako financijska tržišta nisu ostala imuna na ovaj geopolitički događaj i ubrizgavanje državnog novca u obrambenu industriju.
"Stav lobističke skupine njemačke obrambene industrije (BDSV) je da su obrambena oružja čuvari demokracije, a svoj stav podupiru ukrajinskim slučajem", navodi se u analizi. "BDSV tvrdi kako bi obrambeno oružje trebalo biti uključeno u taksonomski registar EU-a zajedno s prirodnim plinom i nuklearnom energijom, koji su nedavno dodani na popis EU-ovih 'prihvaćenih ekološki održivih gospodarskih aktivnosti'."
Čitaj više
Startup Miret održivim tenisicama ušetao u korporativne ESG strategije
Val održivosti koji se širi korporacijama prilika je koju u Miretu ne namjeravaju propustiti.
19.10.2022
Na tržištu kapitala kriza manje pogađa tvrtke odane ESG-u
Iako gospodarske prognoze ne izgledaju optimistično, korporativne politike usklađene s ESG standardima jako dobro kotiraju na tržištima kapitala.
14.10.2022
Greenwashing je sve veći problem, uz reputacijski nosi i financijski rizik
ESG principi nisu samo trend, već nužnost u razvoju održivijeg svijeta. No, treba paziti na zamke poput greenwashinga.
18.10.2022
M+ Grupa izdala prvu hrvatsku održivu obveznicu od 300 milijuna kuna
M+ Grupa prva u Hrvatskoj izdala održivu obveznicu kojom se obvezala smanjiti ugljične emisije za 25 posto i povećati zastupljenost žena u upravljačkim timovima na 51 posto.
29.07.2022
Autori navode kako je jedna od najvećih nordijskih banaka, švedski SEB, odlučio preokrenuti svoju politiku održivosti i dopustiti ulaganje dijela svojih sredstava u obrambene tvrtke. Vrijednost dionica velikih proizvođača oružja na Zapadu od početka invazije na Ukrajinu doživjela je nagli rast..
Ulaganje s ESG oznakom trebalo bi imati širok raspon koristi koje bi jednako i istodobno mogle koristiti društvu i okolišu.
Stoga cilj održivog razvoja (eng. sustainable development goals, SDG) promiče miroljubiva i uključiva društva za održivi razvoj i zagovara smanjenje svih oblika nasilja i povezanih stopa smrtnosti na globalnoj razini.
"Industrija oružja sprječava zemlje i svijet u cjelini da ispune ciljeve SDG 16. Oružje je dizajnirano za uništavanje, ugrožavajući želju društava da izgrade pravičan i univerzalan pristup nepristranoj pravdi i vitalnim uslugama promicanjem nasilja."
Oružje i rat zagađuju okoliš, a sukobi stvaraju emisije stakleničkih plinova.
Ruska invazija uzrokovala je skok cijena energije, značajno povećala ulaganja u naftne i plinske projekte diljem svijeta. Osim toga, vojni arsenal (zrakoplovi, tenkovi i brodovi) korišten u ratu strojevi su koji troše velike količine dizela.
ESG oružje
Kada razmišljamo o oružju, promatrajući ga kroz prizmu ESG načela, nekoliko je jakih razloga zašto ta imovina ne zadovoljava ESG kriterije. Prvo, teško je odrediti hoće li se oružje koristiti u skladu s ESG načelima.
"Vjerojatno bi isporuka određenog oružja Ukrajini doista služila svrsi ulaganja ESG-a u zaštitu ljudskih prava budući da je vojno nadmoćnija Rusija napala zemlju, što nije predstavljalo ozbiljnu prijetnju njezinoj sigurnosti", navode autori.
U usporedbi s drugim industrijama klasificiranima prema ESG-u, primjerice obnovljiva energije, industrija oružja nikada nije imala problema s privlačenjem kapitala. Prodaja oružja i vojnih usluga 100 najvećih tvrtki u tom sektoru 2020. godine iznosila je ukupno 531 milijardu dolara, i usred pandemije COVID-19 porasla je za 1,3 posto, dodaju.
Industriju oružja karakterizira praksa netransparentnosti i korupcije.
"Nedavna analiza 134 vodeće svjetske tvrtke za proizvodnju oružja pokazala je kako 100 ispitanih tvrtki pokazalo malo ili nimalo predanosti u borbi protiv korupcije", ističu autori. "Nadalje, industrija je slabo regulirana. Primjerice, čak je i globalna trgovina bananama strože regulirana od globalne trgovine oružjem."
Veo tajnosti nametnut nacionalnom sigurnošću omogućio je političarima, vojskovođama, korporativnim rukovoditeljima i sumnjivim posrednicima provođenje netransparentnih transakcija prepunih koruptivnih radnji.
Nadalje, sve veći broj znanstvene literature pokazuje kako uporaba oružja ima snažan negativni učinak na okoliš. Različite kemijske tvari koje su dio samog oružja, poput osiromašenog uranija u bombama, ili tvari koje se koriste za proizvodnju opreme mogu desetkovati ekosustave te u tlo, zrak i vodu ispuštati otrovne tvari koje dugoročno ugrožavaju ljude, životinje, biljke i ostala bića.
"Globalna obrambena industrija trenutačno s dva posto doprinosi globalnoj emisiji ugljičnog dioksida, ali ako se njezin rast nastavi u skladu s trenutnim projekcijama, taj bi udio do 2050. mogao narasti na 25 posto", navodi se u analizi.
A kada je riječ o načelima SDG-a i ESG-a, oružje ne jamči društvenu uključenost i zaštitu zdravlja i dobrobiti kroz zdravstvenu skrb, pristup osnovnim uslugama i minimalni prihod. Oružje umjesto toga nanosi štetu cjelokupnom fizičkom i mentalnom zdravlju.
"Oružje uništava i rodnu ravnopravnost, jedan od vodećih društvenih stupova ESG načela", dodali su.
Sukobi nepovoljno utječu na socioekonomsko osnaživanje žena i djevojaka koje žive u ratom razorenim i inače nasilnim zonama. Sukobi nagrizaju i društvenu koheziju.
"Neoliberalni pristup koji dopušta da oružje postane pozitivna investicija stavlja profit ispred ljudi i povećava društvene nejednakosti", stoji u analizi.
Sustavni problemi ESG-a
Ideja da se obrambeno oružja označava kao ESG odobrena investicija ukazuje na sustavni problem s kojim se područje ESG-a suočava. To je zato što neki ESG podaci ponekad mogu biti skloni netočnostima.
U prvom mjesecu nakon početka rata u Ukrajini, obveznički fond BlackRock za tržišta u razvoju vrijedan 2,1 milijardu dolara koji prati JPMorgan ESG indeks smanjio se za 4,74 posto, naveli su autori.
"ESG fond je imao lošije rezultate jer je imao relativno velika izdvajanja za ruske državne obveznice, koje su snažno poduprte činjenicom da je ta zemlja jedan od glavnih svjetskih proizvođača fosilnih goriva."
Autori kažu kako to nije iznenađujuće jer je područje ESG-a još uvijek u ranoj fazi razvoja, a definicija održivosti u svim zemljopisnim područjima i kulturama promjenjiva. Međutim, to ponekad može biti rizik zbog potencijala "zelenog pranja" proizvoda, poput obrambenog oružja.