Državne zelene obveznice, korporativne zelene obveznice i cijela plejada drugih obveznica oslonjenih na razne vrste odgovornog poslovanja svrstavaju se u sve popularnije ESG (engl. environmental, social, governance) obveznice, ali tržišta Adria regije suočavaju se s nizom problema koji otežavaju razvoj tog načina financiranja.
Nekoliko zemalja regije veoma je uspješno izdalo zelene obveznice, ali u nedostatku konsenzusa o definiciji zelenih projekata i zelenih obveznica, na koji se nadovezuju ograničene mogućnosti za investicije i složeni procesi praćenja zelenih obveznica, pred daljnjim razvojem tržišta još je niz prepreka, napominje tim analitičara Bloomberg Adrije u svojem najnovijem istraživanju.
Slovenija je bila prva država Srednje i Istočne Europe, i druga u Europskoj uniji koja je izdala obveznicu vezanu uz održivost – u lipnju 2021. godine. Te obveznice, koje dospijevaju 2031. godine, vrijede milijardu eura, a uz kupon od 0,125 posto dosegle su prinos od 0,170 posto. Za te je obveznice bilo zainteresirano čak više od 200 investitora, ukupna vrijednost potražnje iznosila je 8,4 milijarde eura.
Čitaj više
Industrija oružja svim se silama trudi predstaviti kao ESG ulaganje
Vojni arsenal (zrakoplovi, tenkovi i brodovi) korišten u ratu strojevi su koji troše velike količine dizela.
23.10.2022
Startup Miret održivim tenisicama ušetao u korporativne ESG strategije
Val održivosti koji se širi korporacijama prilika je koju u Miretu ne namjeravaju propustiti.
19.10.2022
Na tržištu kapitala kriza manje pogađa tvrtke odane ESG-u
Iako gospodarske prognoze ne izgledaju optimistično, korporativne politike usklađene s ESG standardima jako dobro kotiraju na tržištima kapitala.
14.10.2022
Greenwashing je sve veći problem, uz reputacijski nosi i financijski rizik
ESG principi nisu samo trend, već nužnost u razvoju održivijeg svijeta. No, treba paziti na zamke poput greenwashinga.
18.10.2022
Nije trebalo čekati dugo da se još jedna zemlja regije odvaži na takav potez. Tako je i Srbija u rujnu 2021. godine na međunarodnom tržištu izdala milijardu eura u zelenim obveznicama. Popularnost tih sedmogodišnjih vrijednosnih papira bila je velika, pa je ukupna vrijednost ponuda premašila tri milijarde eura. Te zelene obveznice imaju kupon od jedan posto, a prinos je dosegnuo 1,26 posto.
Treći primjer uspješnog izdavanja ESG obveznica u regiji nije vezan za javni, već za privatni sektor. Naime, M+ Grupa prva je kompanija koja je u Hrvatskoj izdala obveznice vezane za održivost vrijedne 300 milijuna kuna (približno 40 milijuna eura). U okviru te emisije, M+ Grupa obećala je smanjenje ugljeničnog otiska od 25 posto i povećanje udjela žena na vodećim pozicijama na 51 posto. Ako kompanija ne ispuni te ciljeve, platit će investitorima 0,75 poena više od nominalne kamate od 4,25 posto.
Analitičari naglašavaju kako, gledajući širu regiju, od početka godine obveznice bolje razvijenih zemalja imaju manji rast prinosa na sekundarnom tržištu u usporedbi sa slabije razvijenim zemljama – isto kao kod duga koji nije vezan za ESG.
Atraktivnost ESG-a
Sve većem broju ulagača važno je i odgovorno poslovanje kompanija u koje ulažu novac, kako iz uvjerenja tako i iz straha od rizika za poslovanje tih kompanija zbog regulative diljem svijeta, a posebno u EU-u.
U takvom se ozračju sve više kompanija i država odlučuje na izdavanje ESG obveznica. Prošle je godine vrijednost tih vrijednosnih papira premašila bilijun dolara, a očekuje se kalo će vrijednost ESG duga na kraju ove godine biti veća od 1,6 bilijuna dolara.
Europa trenutno prednjači u prikupljanju kapitala ESG financiranjem, ali rast pokazuju i tržišta u razvoju. Naime, emisije ESG obveznica država u razvoju prošle su godine porasle za 227 posto.
Međutim, zbog slabljenja ekonomske aktivnosti, primjetno je usporavanje rasta emisija ESG dugova. Podaci Bloomberg Intelligencea pokazuju kako je od početka ove godine vrijednost emisija ESG duga iznosila 1,18 bilijuna dolara. U cijeloj je prethodnoj godini taj iznos bio 1,8 bilijuna dolara, što ukazuje na to da će, ako se trend nastavi, ove godine vrijednost novoemitiranog duga biti 13 posto manja nego lani.
Osjetna je razlika u padu između korporativnih i državnih ESG obveznica. Dok je u prvih osam mjeseci ove godine vrijednost emisija državnih ESG obveznica pala za 31 posto, pad korporativnih ESG obveznica iznosio je 17 posto.
"To dokazuje da su kompanije uspjele izgurati agendu održivosti u teškim vremenima", izjavili su analitičari.
Oni ukazuju na to kako trenutno nekoliko trendova najviše utječe na razvoj ESG investicija: geopolitička kriza u Europi EU prisiljava na još brže prebacivanje na održive izvore energije; investicije u čistu energiju još su uvijek otprilike na jednoj trećini onoga koliko je potrebno da bi EU dosegnuo svoje klimatske ciljeve, a postoji potencijal da Unija pojača potrošnje u tom segmentu gospodarstva; istraživanja pokazuju kako kompanije koje u upravu uvrste nekoga tko vodi računa o ESG-u prolaze bolje na tržištu kapitala od onih koje ne uzimaju ESG u obzir.
Indeksi u padu
Tržišta od početka godine reagiraju na ekonomske i političke nesigurnosti, pa su na burzama pali i indeksi koji u obzir uzimaju ESG i oni koji to ne čine.
ESG indeksi blago su niži od početka godine u usporedbi s ne-ESG indeksima. Pritom analitičari napominju kako je najveća razlika između pada ESG i ne-ESG indeksa zabilježena u Europi. Naime, MSCI Europe ESG Leaders Index je od početka godine pao 28,6 posto, dok je MSCI Europe Index u istom razdoblju izgubio 15,2 posto.
Još su veći gubici na tržištima u razvoju. Tako je MSCI EM ESG pao od početka godine 31, 9 posto, a MSCI Emerging Market izgubio je 30,1 posto vrijednosti.
Budućnost ESG obveznica
Analitičari napominju kako je zeleno financiranje, kroz razne vrste emisija imovine, u prosjeku raslo 50 do 60 posto od 2015. do 2021. godine, premašujući iznos od bilijun dolara, ali i da potreba za tom vrstom financiranja sve više raste.
Europska komisija prognozira kako EU svake godine treba 520 milijardi eura dodatnih investicija kako bi se do 2030. godine postigli ciljevi smanjenja emisija štetnih plinova. Dio tog novca doći će iz javnih izvora, ali Europska komisija računa na to da će i privatni sektor sudjelovati u financiranju zelene tranzicije.
Zbog trenutne ekonomske situacije, emisije ESG dugova ograničavat će i cijena kapitala i njegova dostupnost, kažu analitičari. Razlozi za to su daljnje stezanje monetarne politike, geopolitička situacija i recesija na najvećim svjetskim tržištima, kao i globalno smanjenje ekonomske aktivnosti u cijelom svijetu koje će pogoditi javne financije i dovesti do povećanja duga na tržištima.
Analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će prinosi i spreadovi biti volatilni te se pretežno kretati naviše, barem do sredine 2023. godine, a nakon toga bi trebalo doći do smanjenja. Međutim, oni smatraju da će emiteri obveznica koji će se pridržavati politike održivosti i implementirati planove za energetsku transformaciju dobivati bolje ponude na tržištu obveznica od onih koji neće u obzir uzimati ESG načela.