Hrvatski mirovinski fondovi radije kupuju u Sloveniji nego kod kuće: 'Imate bolje tvrtke'

Hrvatski mirovinski fondovi više su zainteresirani za slovenske nego za hrvatske tvrtke, poručio je Danijel Delač, izvršni direktor InterCapital Securitiesa na dodjeli nagrada Ljubljanske burze. 

"Imate bolje tvrtke. Mi trenutno nemamo tako velike i likvidne tvrtke. To je činjenica", kazao je Delač.

Inače, Ljubljanska burza je među najuspješnijima u svijetu po prinosu, mjereno rastom središnjeg indeksa SBITOP. Prema klasifikaciji Morgan Stanley Capital International (MSCI), slovensko tržište spada među (napredna) granična tržišta. Na događanju povodom dodjele nagrada raspravljalo se o tome što je potrebno učiniti da se iz ove kategorije pređe na tržišta u razvoju i kada bi se to moglo postići? Odgovori stručnjaka su iznenađujući.

Prijelaz na tržišta u nastajanju zajednički je projekt države, burze, regulatora i sudionika na tržištu. "Slovenija je razvijeno tržište. Imate visoku dostupnost tržišta, imate dobre tvrtke sa solidnim bilancama, ovdje ima puno toga, ali nedostaje likvidnosti", rekao je Tomislav Pašalić, viši specijalist za prodaju vrijednosnih papira u ODDO BHF-u, na događaju na Ljubljanskoj burzi.

Rumunjska je istaknuta kao dobar primjer tržišta koje se prema FTSE Russelu preselilo na tržišta u nastajanju. Na tome rade godinama, a značajno je pridonijela i inicijalna javna ponuda (IPO) najvećeg proizvođača električne energije u zemlji, Hidroelectrice, kojom su prikupili oko dvije milijarde eura. Bio je to povijesni uspjeh.

Kako Slovenija može napraviti sljedeći korak? Izvršni direktor InterCapital Securitiesa Danijel Delač objasnio je da se moraju uzeti u obzir kvalitativni i kvantitativni kriteriji: "Kvalitativni nisu problem: Slovenija je dio EU, otvoreno gospodarstvo, bez kapitalnih ograničenja, sve je na svom mjestu. Ali kada dođemo do kvantitativnih kriterija, postaje pomalo depresivno."

Ističe da imaju dvije velike blue-chip tvrtke, Krku i NLB, i bez obzira na to, promet njima trebao bi se značajno povećati, više nego udvostručiti. Uz spomenute dvije tvrtke, Sloveniji bi trebala barem još jedna velika i likvidna tvrtka. Nakon što se ispune uvjeti, uvršteni su na popis, klasifikacija kao tržište u nastajanju nije automatska, objasnio je Delač. Jasan je: "To se ne može učiniti preko noći, potrebno je najmanje deset godina ili više."

"Prvo, moramo povećati domaću potražnju, institucionalnu i stranu potražnju", kaže Marko Bombač, predsjednik Ljubljanske burze, o tome kako se popeti za ljestvicu. Depoziti kućanstava u bankama već su djelomično aktivirani (izdavanje obveznica dviju osoba), a naglašava važnost povećanja broja instrumenata na tržištu: "Trebaju nam novi IPO-i, više ETF-ova. To bi bila iskra koja bi zapalila veći interes na tržištu." Kao treću stvar navodi kredibilne domaće investitore koji mogu podržati IPO-e, čak i nakon uvrštenja na burzu.

Slovenske tvrtke su zanimljivije Hrvatima: "Imate bolje tvrtke"

Bombač je upozorio da je Slovenija propustila jednu priliku, a to je mirovinska reforma za automatsko uključivanje u drugi mirovinski stup. Nataša Stošicki, voditeljica odjela za osiguranje i tržišta kapitala u Ministarstvu financija, slaže se da je prilika u tom području propuštena (zbog neslaganja socijalnih partnera), ali smatra da još uvijek ima dovoljno prostora. Ističe i važnost poreznih poticaja, koje je spomenuo i Bombač, koji smatra da bi bili vrlo pozitivni kada bi bili dostupni, primjerice, tvrtkama kada prvi put uđu na burzu.

Delač napominje da je potrebno više domaćih investitora, i mirovinskih fondova i malih ulagača: "Moramo stvoriti lokalnu likvidnost, lokalnu potražnju, a onda su nam potrebni veliki strani institucionalni ulagači koji imaju Sloveniju na radaru." 

Iako se tijekom rasprave više puta čulo koliko su umirovljenici važan igrač na tržištima kapitala, Pašalić je ponudio malo drugačije viđenje istih. Bez sumnje, oni igraju važnu ulogu u slučaju IPO-a, ali se ne ponašaju kao sudionici na tržištu, budući da su dionice u njihovim rukama više poput obveznica za koje "samo" dobivaju dobre dividende: "Ako želite biti sudionik na tržištu, morate na neki način biti aktivni. Samo kupnja kada je IPO, a zatim zaboravljanje na dionice ne povećava likvidnost."

Već neko vrijeme nismo vidjeli IPO u Sloveniji, a rasprava se dotaknula i privatizacije. Stošicki je rekla da je prva faza privatizacije provedena prije više od 30 godina, a vlada mora pogledati koji je cilj privatizacije, a to nije likvidnost tržišta kapitala. "Ne bih se složila s naglaskom na privatizaciji u tom smislu. Vlada ima druge prioritete kada odlučuje hoće li nešto privatizirati ili ne", jasna je.

Dakle, kada će se Slovenija klasificirati kao razvijeno tržište? Pašalić smatra da se to neće dogoditi u sljedećih deset godina, Bombač kaže negdje između 2030. i 2035. Delač je rekao nešto malo drugačije: "Jedna žena rodi dijete za devet mjeseci, ali ne može roditi dvoje za 4,5 mjeseca - to ne ide na silu. Možda krajem 2030-ih. Nadam se da ću vidjeti fond BlackRock kako kao lud kupuje slovenska imena prije nego što odem u mirovinu."

Tko je osvojio nagradu Ljubljanske burze Završni čin događaja Ljubljanske burze bila je dodjela nagrada. Nagrada za prvu dionicu godine pripala je Triglav grupi, jednoj od tri najtrgovanije dionice na tržištu i najvećoj osiguravajućoj grupi u regiji. InterCapital Securities postao je Član godine sedmi put zaredom, s više od 30 posto prometa u središnjem segmentu. Nagrada za najbolje odnose s investitorima pripala je Krki iz Novog Mesta, a titula Standardne dionice godine pripala je Salusu, koji je nakon podjele dionica i uvođenja pružatelja likvidnosti u trećem tromjesečju ostvario 2,7 milijuna eura prometa, što je otprilike dva milijuna eura više nego u prethodnom tromjesečju. SI ENTER Tržišnu dionicu godine osvojila je Delavska hranilnica s gotovo 500 dioničara i kapitalizacijom većom od 100 milijuna eura. Ove godine prvi put su dodijeljene nove nagrade: OTP banka, koja održava likvidnost velikog broja instrumenata s fiksnim prihodom, postala je Član godine (Tržište obveznica). Nagrada za najveće kretanje na burzi pripala je Triglav grupi, s više od 120 posto rasta prometa u odnosu na prethodnu godinu. Nagrada za najveći doprinos razvoju tržišta dodijeljena je Ministarstvu financija, koje je, između ostalog, značajno pridonijelo aktiviranju uspavanog kapitala malih slovenskih ulagača uvođenjem narodnih obveznica i individualnih štednih računa.