Fondovi kojima se trguje na burzi (ETF-ovi) odavno su postali omiljeni instrument mnogih ulagača zbog svoje jednostavnosti, transparentnosti i niskih troškova. Međutim, koliko dobro ulagači zaista poznaju ovo tržište koje neprestano raste?
U svojoj najnovijoj analizi pod nazivom "ETF Update 2025: Five Facts About Investors' Favorites", Ali Masarwah, analitičar fondova i direktor konzultantske tvrtke Envestor, donosi pet ključnih činjenica koje ocrtavaju stanje europskog ETF tržišta u jesen 2025. godine.
Nezaustavljiv rast na krilima niskih troškova
Prva i najočitija činjenica jest kontinuirani rast ETF-ova. Isključujući novčane fondove, ETF-ovi sada čine gotovo 31 posto europskog tržišta fondova, što je značajan porast u odnosu na 28 posto koliko je njihov udio iznosio prije samo dvanaest mjeseci. Dok udio aktivno upravljanih fondova opada, indeksni fondovi nastavljaju jačati.
Čitaj više

Cijena zlata leti prema 5000 dolara - Hrvatska je svoje rezerve prodala za sitniš
Hrvatska je svoje zlato prodala za 115 milijuna dolara, evo koliko bi vrijedilo danas.
18.10.2025

Više ETF-ova nego dionica: Eksplozija prometa i na Ljubljanskoj burzi
Gotovo 70 ETF-ova vezano je za bitcoin, a oko trećine ih je pokrenuto ove godine.
08.10.2025

Rekordni odljev kapitala - Zašto investitori napuštaju najstariji svjetski ETF?
Iz fonda ove je godine povučeno rekordnih 32,7 milijardi dolara, unatoč snažnom rastu tržišta.
08.10.2025

Zlato na rekordnim razinama - ulagači se masovno okreću rudarskim i obrambenim ETF-ovima
Cijene ETF-ova koji prate rudnike zlata udvostručile su se od početka godine.
01.10.2025
"Godinama više kapitala pritječe u ETF-ove nego što bi njihov tržišni udio u imovini sugerirao", navodi Masarwah. Glavni razlog je jasan: ulagači sve više paze na troškove, a u tom pogledu naknade za ETF-ove ostaju bez premca po svojoj pristupačnosti. Trend rasta tržišnog udjela ETF-ova na račun aktivnih fondova nastavit će se i u budućnosti.
Dionički fondovi kao kralježnica tržišta
Od približno 4,1 bilijuna eura uloženih u indeksne fondove diljem Europe, čak 3,1 bilijun eura otpada na dioničke ETF-ove. Gotovo svaki drugi euro uložen u dioničke fondove sada je pasivno investiran. Podaci za ovu godinu su rječiti: dionički indeksni fondovi privukli su 175 milijardi eura novih ulaganja, dok su aktivno upravljani dionički fondovi zabilježili odljeve od 25 milijardi eura.
Američka dominacija pod upitnikom?
Iako mnogi ulagači smatraju MSCI World glavnim globalnim mjerilom, podaci pokazuju jasnu preferenciju prema američkom tržištu. Europski ETF-ovi koji prate indeks S&P 500 drže znatno više novca - trenutno oko 400 milijardi eura. S druge strane, u ETF-ove vezane uz MSCI World uloženo je oko 292 milijarde eura. Najpopularniji europski indeks, MSCI Europe, privukao je tek oko 70 milijardi eura.
"Uspon ETF-ova u Europi time je funkcija snažnih performansi američkog tržišta dionica do 2024. godine", ističe Masarwah. Međutim, on postavlja pitanje hoće li se taj trend nastaviti s obzirom na to da su u 2025. godini europske dionice nadmašile američke. Čini se da se ulagači vode motom: "jedna lasta ne čini proljeće".
Kvaliteta ovisi o klasi imovine
Ulagači su posljednjih godina imali dobra iskustva s indeksnim fondovima, barem na dioničkoj strani. Analiza pokazuje da 64 posto imovine pod upravljanjem u dioničkim ETF-ovima ima visoke ocjene (četiri ili pet zvjezdica) od strane agencije Morningstar.
Slika je, međutim, znatno slabija kod obvezničkih ETF-ova. Samo 19 posto sredstava uloženo je u obvezničke ETF-ove s četiri ili pet zvjezdica, dok se otprilike dvije trećine imovine nalazi u fondovima s prosječnim ili niskim ocjenama. To ukazuje na potrebu za većim oprezom prilikom ulaganja u pasivne obvezničke strategije.
'Aktivna' revolucija koja se nije dogodila
Industrija ETF-ova sve se više okušava u aktivno upravljanim proizvodima i takozvanim "smart beta" strategijama, ali za sada s ograničenim uspjehom. Aktivni ETF-ovi trenutno čine samo 72 milijarde eura imovine, što odgovara udjelu od oko dva posto ukupnog ETF tržišta. Slična je situacija i sa strategijskim ETF-ovima (value, growth, momentum), koji unatoč dva desetljeća postojanja čine tek oko četiri posto tržišta (165 milijardi eura).
Masarwah zaključuje da se kod aktivnih i poluaktivnih ETF-ova radi o klasičnom fenomenu "lažnog diva" - proizvodima o kojima se puno priča, ali čiji je stvarni tržišni značaj i dalje marginalan.
Analiza jasno pokazuje da je era pasivnog ulaganja putem ETF-ova daleko od svog kraja. Ipak, ulagači moraju biti svjesni dominantne orijentacije prema američkim dionicama, razlika u kvaliteti između dioničkih i obvezničkih proizvoda te činjenice da razvikane "inovacije" poput aktivnih ETF-ova još uvijek nisu uspjele osvojiti značajniji dio kolača. Jednostavnost i niski troškovi i dalje ostaju glavni aduti koji privlače kapital.