text size
Kineski STAR 50 posljednjih mjeseci sve više privlači pozornost ulagača, no promatrati ga samo kao kinesku verziju Nasdaqa vjerojatno znači promašiti bit. Američki tehnološki uzlet predvode kompanije koje već imaju globalno dominantne platforme i ostvaruju goleme profite, dok kineska priča iza STAR-a 50 mnogo više nalikuje pokušaju izgradnje domaćeg tehnološkog lanca. Kupnjom ETF-a koji prati ovaj indeks ulagači se ne izlažu već izgrađenoj kineskoj tehnološkoj dominaciji, nego se klade na to da će Kina uspjeti smanjiti ovisnost o Zapadu i izgraditi vlastite konkurente kompanijama koje danas dominiraju globalnim tržištem.
Kako je indeks sastavljen
Indeks STAR 50 postoji od 2020. godine i obuhvaća 50 velikih i likvidnih kompanija sa STAR Marketa. Njegova struktura izrazito je koncentrirana na poluvodičke kompanije, koje čine 86 posto njegove težine. To znači da rezultati STAR-a 50 u velikoj mjeri ovise o tome hoće li kineska industrija poluvodiča nastaviti rasti dovoljno brzo da opravda visoka očekivanja ulagača.
Burza kao alat industrijske politike
Ono što STAR 50 dodatno razlikuje od zapadnih tehnoloških indeksa jest to što je tržište na kojem se temelji od početka zamišljeno kao jedan od instrumenata kineske strategije razvoja domaće tehnologije. STAR Market od osnutka je privukao više od 600 kompanija, dok su IPO-i i naknadna prikupljanja kapitala premašili 153 milijarde eura.
Čitaj više
Zašto odnosi između Kine i Irana nisu tako bliski kao što se čine
Kina kupuje većinu iranske izvezene nafte, ali njezina ulaganja i vojna podrška Teheranu mnogo su ograničenije nego što političke izjave sugeriraju.
28.08.2026
Kina zbog straha za sigurnost steže nadzor nad električnim vozilima
Regulatori će provjeravati sigurnost, trajnost i kvalitetu proizvodnje vozila.
28.08.2026
Nvidia se vraća na kinesko tržište s prvom prodajom H200 čipova
Ukupna prodaja tvrtke u Kini dosegla 7,88 milijardi dolara, gotovo dvostruko više nego lani.
27.08.2026
Kineska industrija ne pronalazi izlaz - jesu li razvojni ciljevi Pekinga ugroženi?
Rast industrijske dobiti u Kini usporio se na najnižu razinu ove godine treći mjesec zaredom.
27.08.2026
Kompanije izlistane na toj burzi do srpnja ove godine uložile su gotovo 115 milijardi eura u istraživanje i razvoj, što predstavlja važnu prekretnicu u razvoju Kine kao sve ozbiljnijeg konkurenta SAD-u u području umjetne inteligencije.
Povezanost s državnom politikom još je jedan važan faktor. Državni fondovi prošlog su mjeseca davali prednost ETF-u koji prati STAR 50 u odnosu na tradicionalno favorizirane instrumente vezane uz CSI 300, dok je Goldman Sachs STAR 50 opisao kao pokazatelj izloženosti domaćem kineskom AI hardveru.
To znači da STAR 50, za razliku od Nasdaqa ili košarice Mag 7, ima dodatni faktor državne potpore koji zapadni tehnološki indeksi nemaju u istom obliku. Međutim, to sa sobom donosi i veću ovisnost o političkim odlukama u Pekingu.
Sljedeći val uvrštenja tek dolazi
Sastav indeksa brzo se mijenja i vjerojatno za nekoliko godina neće izgledati isto. CXMT, proizvođač DRAM memorije, već je privukao veliku pozornost nakon IPO-a, dok je Unitree Robotics postao jedan od najpraćenijih burzovnih debija godine i potencijalni budući kandidat za ulazak u STAR 50.
Bloomberg
Na redu su i CCSH, matična kompanija proizvođača NAND memorije YMTC, s planiranim IPO-om vrijednim oko 4,9 milijardi dolara, kao i Enflame Technology, jedan od kineskih proizvođača AI čipova koji se, zajedno s Moore Threadsom, MetaX-om i Biren Technologyjem, ubraja među takozvana kineska „četiri mala GPU zmaja“.
Takva struktura STAR-a 50 vrlo je važna jer sprječava da indeks ostane statičan. Kvartalne revizije omogućuju da nove velike tehnološke kompanije s vremenom promijene njegov sastav. Potencijalni budući ulazak proizvođača čipova, memorije i AI hardvera mogao bi dodatno ojačati investicijsku tezu koja danas nosi najveći dio njegova potencijala, ali i rizika.
Koliko ulagači već plaćaju za ovu tezu
STAR 50 trenutačno se trguje po oko 66 puta većoj vrijednosti od očekivane buduće dobiti, u usporedbi s 14,7 puta za širi indeks CSI 300 i oko 25 puta za usporedivi SOX.
Američki Nasdaq 100 trenutačno se trguje po oko 25 puta većoj vrijednosti od očekivane buduće dobiti, dok se forward multiplikatori kompanija iz košarice Mag 7 znatno razlikuju, od osjetno nižih vrijednosti kod pojedinih kompanija do izrazito visokog multiplikatora Tesle.
Drugim riječima, ulagači trenutačno plaćaju znatnu premiju za očekivani rast kompanija unutar STAR-a 50 u odnosu na šire kinesko tržište, ali i američki indeks poluvodiča.
Visoka valuacija sama po sebi ne mora značiti da je indeks precijenjen, pod uvjetom da kompanije u idućim godinama ostvare dovoljno snažan rast dobiti. Problem nastaje ako taj rast zakasni, što se ovog mjeseca moglo vidjeti na primjeru Unitreeja. Pokazalo se koliko se brzo tržišna očekivanja mogu promijeniti: dionica je na burzovnom debiju zabilježila rast nekoliko puta veći od IPO cijene, da bi u samo nekoliko dana izgubila oko 45 posto u odnosu na razinu nakon uvrštenja.
Unitree je upozorenje koje jednako vrijedi i za cijeli STAR 50. Visoke valuacije trenutačno pokazuju da ulagači danas unaprijed plaćaju rast koji tek treba stići.
Bloomberg
Geopolitika je istodobno i rizik i poticaj
Američka ograničenja pristupa naprednim čipovima i tehnologijama predstavljaju očit rizik za kineski tehnološki sektor, koji i dalje zaostaje u pojedinim ključnim segmentima poput najnaprednije litografije.
Paradoksalno, ista ograničenja istodobno daju dodatni poticaj domaćem tržištu, upravo kompanijama kakve dominiraju STAR-om 50, potičući kineske proizvođače da traže domaće alternative stranim dobavljačima.
Geopolitički rizik ovdje nije potpuno jednosmjeran. Zaoštravanje tehnološkog sukoba SAD-a i Kine kratkoročno može naštetiti pojedinim kompanijama i ograničiti im pristup ključnim tehnologijama, ali istodobno dodatno ubrzava zamjenu stranih dobavljača domaćima, što je u samoj srži investicijske teze STAR-a 50.
Najbolji primjer je AMEC. Kompanija proizvodi opremu za proizvodnju poluvodiča, a kineski proizvođači posljednjih godina pokušavaju smanjiti tehnološki jaz u odnosu na strane konkurente u segmentima poput jetkanja, taloženja materijala i čišćenja wafer pločica. Što je pristup stranoj tehnologiji složeniji, to je veći strateški poticaj za razvoj domaćih alternativa. Pitanje je samo koliko se brzo taj jaz može smanjiti.
Što ulagač zapravo kupuje
STAR 50 zato nije najbolje opisivati kao kineski Nasdaq 100. Riječ je o znatno koncentriranijoj okladi na to da će Kina uspjeti dovoljno brzo izgraditi domaći ekosustav poluvodiča, AI procesora i drugih strateških tehnologija kako bi smanjila ovisnost o Zapadu.
Ulagač pritom preuzima rizik visokih valuacija, velike koncentracije na jedan sektor, političke i geopolitičke neizvjesnosti te tržišta na kojem se, kao što je pokazao Unitree, očekivanja mogu promijeniti iznimno brzo.
Zbog toga STAR 50 teško može biti zamjena za Nasdaq 100 ili širu izloženost tehnološkom sektoru. Treba ga promatrati kao ciljanu poziciju u portfelju s potencijalom za rast, a ne kao njegovu osnovu.