Strahovanja ASML-a od Kine dolaze u najgorem mogućem trenutku

"Onderdompelinglithografiebelichtingsinrichting", nizozemska riječ za uređaje koje proizvodi ASML, teško se izgovara – što je sasvim prikladno s obzirom na to koliko je teško izraditi te dragocjene strojeve za proizvodnju čipova.

Veliki su i skupi te obavljaju složen posao ispisivanja uzoraka strujnih krugova nevidljivih golim okom na silicijske pločice, u procesu poznatom kao imerzijska litografija. ASML Holding NV drži oko 90 posto globalnog tržišta za proizvodnju tih alata i potpuni je monopolist na ultranaprednom kraju tehnologije poznatom kao EUV.

Stoga bilo kakav znak konkurencije na horizontu može uzdrmati investitore u onome što je postalo najveća europska tehnološka kompanija. Očekuje se da će ASML-ova prodaja u 2026. godini porasti za 31 posto zahvaljujući valu potrošnje njegovih kupaca među proizvođačima čipova, potaknutom umjetnom inteligencijom. Pa ipak, njegove su dionice imale najgora dva dana u više godina nakon što je internetska stranica The Information objavila da je neimenovana kineska tvrtka na pragu proizvodnje serija konkurentskih strojeva, i to po stopi od 20 godišnje do 2027.

Usporedbe radi, ASML ima kapacitet za proizvodnju oko 130 osnovnijih modela tih strojeva godišnje i planira to povećati za trećinu. Također mu je cilj isporučiti oko 60 naprednih EUV modela – tehnologije koja je kod Kineza, prema izvješćima, još u fazi prototipa.

Ipak, ASML-ovi strojevi glavni su "radni konji" industrije čipova i nizozemska je kompanija do sada imala otvoren put bez prave konkurencije. Dioničari s pravom brinu, posebno u trenutku kada su investitori općenito pesimističniji u pogledu potrošnje na umjetnu inteligenciju.

Za ASML ovo nije sasvim isti "trenutak" poremećaja kakav se vidi drugdje u tehnološkom sektoru, poput impresivnih performansi kineskih softverskih modela umjetne inteligencije koji smanjuju zaostatak za OpenAI-jem i Anthropic PBC-jem. Njegovi uređaji više nalikuju mlaznim motorima koje proizvode Rolls-Royce Holdings Plc ili Pratt & Whitney – složenim inženjerskim podvizima za čiji su razvoj potrebna desetljeća. Izgradnja ekosustava dobavljača i kupaca za takve proizvode traje iznimno dugo, kao i fino podešavanje te prilagodba novih alata. Bloomberg Intelligence procjenjuje da je Kina još 7 do 10 godina udaljena od mogućnosti da se izjednači s ASML-ovom tehnologijom, dok će potpuna zamjena trajati još dulje zbog potrebe za raznim vrhunskim alatima i materijalima.

Unatoč tome, iz izvješća proizlazi nekoliko zabrinjavajućih zaključaka. Prvi je da je sada samo pitanje "kada, a ne hoće li" kineska prijetnja očvrsnuti, pri čemu je potencijalno ugrožena petina ASML-ove prodaje i operativne dobiti. Drugi je da će ta konkurencija (tko god ona bila) imati duboke džepove i geopolitičku težinu Pekinga iza sebe, na što je nizozemska kompanija i sama upozorila u svom godišnjem izvješću pod naslovom: "Suočavamo se s intenzivnom konkurencijom."

Konačni je zaključak da je sama strategija koja se trenutačno zagovara kako bi se suzbila ta konkurencija – izvozničke kontrole pod vodstvom SAD-a koje blokiraju ASML u prodaji najnaprednijih modela Kini – samo ubrzala njezin dolazak. Ograničenja i crne liste učinili su da rivali poput Shanghai Micro Electronics Equipment Group Co. Pekingu izgledaju nezamjenjivo.

"To je klasični problem s tehnološkim ratovima”, kaže mi Enrique Dans, profesor inovacija na Sveučilištu IE. "Oni funkcioniraju neko vrijeme, ali pouče suparnika točno o tome od čega mora postati neovisan."

Veća konkurencija na oligopolističkom tržištu umjetne inteligencije u većem dijelu svijeta možda se ne bi smatrala lošom stvari, unatoč optužbama o tome završavaju li čipovi kineske proizvodnje u Iranu ili drugdje. Također bi se moglo tvrditi da ASML, poput tih proizvođača mlaznih motora, vjerojatno ima talent i kapital da ostane na samoj granici tehnologije kojom je ovladao tijekom desetljeća.

 

Ipak, za Europljane koji pokušavaju izboriti svoj dio tehnološkog kolača koji već nisu prisvojili Washington ili Peking, sve ovo dolazi u lošem trenutku. ASML je dugo bio najbolji adut kontinenta u osiguravanju poluge utjecaja u bilo kakvim sporovima oko pristupa čipovima i tehnologiji čipova – ili čak najboljim softverskim modelima umjetne inteligencije, pri čemu je Trumpova administracija sve spremnija instrumentalizirati njihovu dostupnost.

Europa zaostaje za SAD-om i Kinom u pogledu temeljnih modela umjetne inteligencije, prihvaćanja tehnologije i ugošćivanja najperspektivnijih AI kompanija. Također ostvaruje jedva vidljiv udjel u ASML-ovim prihodima, budući da se većina proizvodnje čipova odvija drugdje. Pojava kineskih rivala ove kompanije mogla bi dovesti u opasnost čak i taj skromni utjecaj europske tehnološke industrije, čineći SAD-u lakšim prisiljavanje Europe na prihvaćanje dodatnih samoranjavajućih izvoznih ograničenja.

Umjesto da predaju dodatni teren, dužnosnici Europske unije moraju uložiti ozbiljniji napor u poticanje i obranu pravog ekosustava čipova s ASML-om u svom središtu. Blok već ima planove prikupiti 120 milijardi eura ulaganja u taj sektor do 2035. godine, što je početak.

Nagli porast globalne potrošnje na umjetnu inteligenciju podigao je mnoge lokalne aktere, od njemačkog Infineon Technologies AG-a do moderniziranih postrojenja Intel Corp.-a u Irskoj. No europska proizvodnja čipova previše je raspršena i zauzima tržišne niše koje bi i same mogle biti izložene tehnološki samostalnijoj Kini.

Tvrtke bi trebalo poticati na spajanja, a investicije usmjeravati prema prekograničnim liderima, kao što je predloženo u izvješću Marija Draghija o konkurentnosti EU-a. Veća izdvajanja za istraživanje i bolja zaštita ključnih dobavljača – poput stručnjaka za optiku Carl Zeiss AG – pomogli bi u tome. ASML-ova tehnologija je složena, a jednako je složena i geopolitika potrebna da se sve ovo izvede kako treba.