EU odvaja 43 milijarde eura za vlastitu industriju poluvodiča

Pregovarači Europske unije (EU) postigli su sporazum oko konačne verzije plana vrijednog 43 milijarde eura koji bi Europu trebao pretvoriti u ključnog igrača globalne utrke u povećanju proizvodnje poluvodiča.

Usred rastuće geopolitičke napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, te nakon što je pandemija poremetila dobavne lance, države diljem svijeta ulažu milijarde u svoje nacionalne industrije poluvodiča.

Državne vlade se sve više okreću ograničavanju izvoza tog sektora, pa je i Nizozemska ove godine objavila da će se pridružiti Bidenovoj vlasti koja Kini ograničava pristup kritičnoj opremi za proizvodnju procesora koju izrađuje ASML sa sjedištem u nizozemskom Veldhovenu.

"U geopolitičkom kontekstu smanjenja rizika, Europa uzima svoju sudbinu u vlastite ruke", napisao je u poruci na Twitteru povjerenik za unutarnje tržište EU-a Thierry Breton. "Kroz gospodarenje najnaprednijim poluvodičima, EU će postati industrijska sila na tržištima budućnosti", dodao je.

Mada se u Europi nalazi ASML – jedna od najvrednijih svjetskih tehnoloških kompanija koja ima monopol na opremu potrebnu za proizvodnju najnaprednijih procesora – na kontinentu se trenutno proizvodi tek desetak posto svjetskih poluvodiča, i to ponajviše već zrelih procesora za automobilsku industriju.

EU si je postavio ambiciozan cilj proizvodnje 20 posto svjetskih poluvodiča do 2030. godine, s fokusom na najnovije procesore. Zakon o procesorima dozvolit će članicama EU-a da državnim novcem financiraju razvoj najnaprednijih poluvodiča.

Pad potražnje

Intel Corp., Infineon Technologies, GlobalFoundries Inc. i STMicroelectronics već su najavili nove projekte nakon što je Europska komisija lani objavila prijedlog legislative.

Političari i stručnjaci su, ipak, upozorili da novac koji EU investira još uvijek nije dovoljan kako bi se postigao 20-postotni cilj, posebno s obzirom na to da industrija zbog pada potražnje za procesorima i visokih cijena energije u Europi postaje sve opreznija kad se radi o skupim investicijama.

"Zakon o procesorima ne može biti jedini koji bi trebao pomoći tom tipu ulaganja", rekla je Eva Maydell, vodeća pregovaračica za taj zakonski paket u Europskom parlamentu. "On će pomoći da dosegnemo 20 posto, ali moramo biti sigurni da radimo i sve drugo što EU čini privlačnim".

Europski političari su pregovore završili u samo 14 mjeseci, što je vrlo brzo za standarde Unije.

"Snažna i široka politička podrška za ove ciljeve pokazuje da je EU ozbiljan u osiguravanju svojeg budućeg napretka", napisao je u izjavi Hendrik Bourgeois, Intelov potpredsjednik za vladine odnose u EU-u.

Posljednja stavka koju su pregovarači riješili bio je proračun, jer su članice EU-a odbile plan Komisije da se 400 milijuna eura iz istraživanja prebaci prema poluvodičima.

Pregovarači su uspjeli prikupiti novac iz brojnih drugih stavki proračuna EU-a, uključujući digitalne programe Unije i nepotrošeni novac, izjavile su osobe upoznate s procesom.

Subvencioniranje opreme

Novi sporazum će državama EU-a također omogućiti da subvencioniraju inovativnu opremu za procesore i njihovo dizajniranje, čime se ASML-u otvaraju vrata za primanje državne pomoći, objašnjavaju izvori. Kompanije koje prime državnu pomoć morat će zauzvrat dokumentirati svoju politiku zaštite intelektualnog vlasništva.

Zakon o procesorima prvi je iz serije industrijskih planova za koje se Breton založio kako bi državama omogućio snažnije sudjelovanje u dobavnim lancima. Kompanije koje prime novac temeljem zakona o procesorima također će morati prioritizirati državne narudžbe EU-a – što je uvjet za koji je dio industrijskih igrača i političara smatrao da ide predaleko.

Postignuti sporazum postat će zakon nakon što ga odobri Europski parlament i članice EU-a te nakon što ga se objavi u službenom glasniku.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar