.webp){kind=icon}
Mnoge iznenađuje činjenica što su poluvodiči, a ne računala ili sirova nafta, bili najtrgovanija roba u 2020. godini. Čipovi za poluvodiče koriste se u većini naših elektroničkih uređaja, od potrošačke elektronike poput perilica za posuđe do naprednijih tehnologija poput umjetne inteligencije i superračunala. Poluvodiči su pri samom vrhu ljestvice roba kojom se najviše trgovalo od 2015. godine, što čini udio od 15 posto ukupnog trgovanja robom na globalnoj razini.
Nedavno je vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) američkim kompanijama zabranila izvoz tehnologija, softvera i superračunala određenim naprednim tvrtkama za poluvodiče u Kini. Nova pravila svakog američkog državljanina, vlasnika tvornice ili osobu sa stalnim boravkom u SAD-u, odnosno nositelja zelene karte sprečavaju pomoći kineskoj naprednoj proizvodnji čipova bez licence, kao i širenju kineske kontrole nad stranim kompanijama koje koriste američku tehnologiju. Nove kontrole odražavaju rastuću zabrinutost SAD-a zbog kineske upotrebe naprednih čipova u umjetnoj inteligenciji i vojnoj tehnologiji, navela je u bilješci o natjecanju s čipovima između SAD-a i Kine Marion Laboure, makrostrateginja iz Deutsche Banka.
Kina je postala sve važniji izvor za prihode kompanijama koje se bave poluvodičima u cijelom opskrbnom lancu. Iako je velik dio komparativne kineske prednosti ostao ograničen na faze proizvodnje čipova s nižom dodanom vrijednošću, kao što su sastavljanje, pakiranje i testiranje, Kina je napore uložila u produbljivanje svojih domaćih kapaciteta poluvodiča. Prema trenutnom petogodišnjem planu, Kini je cilj postići samodostatnost čipova od čak 70 posto do 2025. godine.
Bloomberg
Vjerojatno je također došlo do promjene politike SAD-a jer rizik koncentracije u industriji poluvodiča postaje sve relevantniji zbog promjenjivih geopolitičkih napetosti između SAD-a i Kine. Iako kompanija Intel iz SAD-a razvija svoje napredne kapacitete čipova, tajvanska kompanija TSMC dominira u proizvodnji naprednih čipova. TSMC proizvodi 54 posto poluvodiča, a 90 posto ih je s najnaprednijim čipovima. Velika većina, čak 97 posto dugoročne imovine TSMC-a, poput proizvodnih pogona, nalazi se u Tajvanu. Ako bi postrojenja TSMC-a bila ugrožena, primjerice geopolitičkim napetostima ili čak prirodnom katastrofom, to bi bez sumnje ostavilo dubok utjecaj koji bi se godinama osjećao, stoji u istraživanju Deutsche Banka.
Dakle, iako se činilo da su ranije ovog mjeseca, na samitu G20 napetosti između dviju supersila popustile, ovo izvješće Deutsche Banka stavlja naglasak na veliki potencijalni rizik globalnih događaja i previranja u sektoru čipova i mogućeg geopolitičkog bojišta.
