Dok gaming industrija raste, e-sportom se bavi tek šačica entuzijasta

Gaming ili industrija računalnih igara već je neko vrijeme u rastu, a iako je potencijal ove industrije posljednjih godina prepoznat i u Hrvatskoj, postoji ogranak unutar nje koji tek moramo otkriti.

U 2022. godini ova je industrija ostvarila 61,4 milijuna eura prihoda, dok joj je ukupna dobit u istoj godini porasla za oko 10 posto. Analiza Klastera hrvatskih proizvođača videoigara i A1 Hrvatska također očekuje rast do 30 posto za 2023. godinu, dok se na globalnoj razini očekuje da će ova industrija rasti s godišnjom stopom rasta od 7,93 posto pa se procjenjuje da će tržišta do 2029. narasti na od 666,70 milijardi dolara. 

Kao dio svega ovoga našao se i e-sport. Punim nazivom elektronički sport ogranak je industrije računalnih igara usmjeren na natjecanje u igranju video igara, a jednako kao i ostatak industrije ima snažan potencijal. Tako je globalno tržište e-sporta je u 2022. godini procijenjeno na nešto više od 1,38 milijardi američkih dolara, a predviđa se da će svjetsko tržište e-sporta dosegnuti prihod od 4,3 milijarde američkih dolara u 2024. godini, prema podacima Statiste.

Da potencijal u ovoj grani postoji dokazuju to i neke hrvatske kompanije koje su svoje mjesto pronašle upravo u ovom ogranku gaminga. Među njima su i Good Game Global koji radi e-sport evente u cijeloj Europi te domaća gaming cafe franšiza Friendly Fire koja se uskoro širi na američko tržište. Iako obje kompanije posljednjih godina ostvaruju rast prihoda, ističu da za razliku od samog gaminga koji je u Hrvatskoj prepoznat, e-sport ipak čeka svojih pet minuta kada neće ovisiti samo o skupini entuzijasta.

"U Hrvatskoj e-sport zajednicu i dalje čine entuzijasti koji imaju više ili manje iskustva u poslovnom okruženju. Iako je taj entuzijazam sjajan za start, ukoliko nedostaje znanja vođenja posla i tehničko znanje koje se može preliti na e-sport projekte, entuzijazam brzo potone", smatra Nikola Stolnik, osnivač Good Game Globala, te naglašava da je ova grana i dalje bez potpore institucija.

Nikola Stolnik; Bloomberg Adria

Globalno e-sport aktivno prati oko 600 milijuna ljudi, a Hrvatska tek treba napraviti iskorak da mainstream publika shvati što je to. Također, po pitanju potpore i napretka u ovoj grani digitalno-turističke industrije, Hrvatska je na gotovo pa na začelju u regiji te u tom smislu gledamo u leđa susjednim državama koje puno ozbiljnije shvaćaju moć pozicioniranja u e-sportu. U tom su smislu Srbija i Sjeverna Makedonija najrazvijenije.

"Ako tu ubrojimo centre moći poput Pariza, Berlina, Riyadha, Dallasa, Londona i sličnih, Hrvatska ima ogroman put za prijeći ako želimo da nas se na svjetskoj pozornici uzima za ozbiljno", kaže Stolnik.

Svejedno, David Kosir, osnivač Friendly Firea, na situaciju ne gleda negativno jer, iako Hrvatska nije svjetski centar gaming industrije, ističe da s obzirom na to koliko smo maleni, uopće nismo loši.

"Imamo nekoliko studija koji proizvode igre na visokoj razini te nekoliko firmi kao što je Friendly Fire koje su ostavile značajan trag u drugim granama gaminga. Sigurno može bolje, ali ja ne bih bio nezadovoljan. Što se tiče e-sporta i tu imamo nekoliko svjetskih imena i na to možemo biti ponosni", smatra Kosir.

Ulaganje u e-sport projekte

Inače, Azija i Sjeverna Amerika nametnuli su se kao najveća tržišta e-sporta, a samo Kina čini gotovo jednu petinu tržišta, navodi Statista. Ova su tržišta prepoznala potencijal sponzorstava i oglašavanja koji e-sportu donose najveći dio prihoda, a ulaganja se šire i u Europi.

"U svijetu predsjednici, šeici i investitori rade na privlačenju e-sport projekata među svoje granice jer su svjesni moći privlačenja mladih, digitalno pismenih i visoko obrazovanih ljudi. Francuski predsjednik Macron je izjavio da će od Pariza napraviti e-sport centar svijeta, dok je Saudijska Vlada dedicirala 35 milijardi dolara za razvoj e-sporta. Danska i Švedska vlada financijski podržavaju ne samo organizatore događanja već i razvoj e-sport timova. Radi toga su njihovi talenti među najtraženijima u svijetu", ističe Stolnik.

I Kosir smatra da je veća vjerojatnost financiranja rizičnih projekata u gamingu i e-sportu u bogatijim državama, s čime onda dolazi i više rezultata.

"Mi kaskamo za njima, prvenstveno ekonomski, a onda se to preljeva na sve ostalo. No, u Hrvatskoj smo već poznati po tome da manjak kapitala nadomještamo kreativnošću i upornošću, a ni gaming i e-sport nisu iznimka", optimistično će Kosir.

David Kosir, Friendly Fire

Ono u čemu se Kosir i Stolnik slažu jest da je u Hrvatskoj potencijal gaming industrije prepoznat i radi se na njenom razvitku, no e-sport je, kao njezin ogranak, ipak prepušten sebi. On ovisi o "volji šačice entuzijasta koji se bore usprkos otporu i manjku potpore okoline", naglašava Stolnik. Svejedno, Stolnik dodaje da je Hrvatska iznimno dobro pozicionirana za privlačenje stranog kapitala, brendova, evenata i posjetitelja, pa se nada da bi to budućim generacijama moglo omogućiti lakši i brži razvitak lokalnih ogranaka e-sport industrije.

Sport vs. e-sport

A glavno pitanje u svemu je gdje postoji potencijal za napredak? Iako ih je na prvu teško spojiti, potencijal e-sporta može se usporediti s potencijalom klasičnog, svima dobro znanog 'običnog' sporta. Jer baš kao što velike tekme, utrke i natjecanja u jedan grad dovedu velik broj ljudi, isto to moglo bi se dogoditi i u slučaju manje prepoznatih e-sport natjecanja. I oni mogu okupiti velik broj ljudi kojima treba smještaj ili koji će potrošiti novce na hranu i piće. 

Primjerice, Good Game Zagreb, koji okuplja e-sport entuzijaste iz tehnoloških kompanija, posjetilo je oko 2000 ljudi kroz dva dana i 50-ak kompanija čiji zaposlenici dolaze u goste, dok primjeri događaja iz nekih drugih država pokazuju da su e-sport dvorane rasprodane u svega sat vremena, a okupljaju po deset do 15 tisuća ljudi.

"E-sport se okrupnjava i dolazi velik novac kroz investicijske fondove. Bit će mjesta, kao i u klasičnim sportovima za nekolicinu velikih organizacija, uz mnoštvo malih poduzeća, pružatelja popratnih usluga. Kako e-sport ulazi u mainstream, suočavamo se s manjkom ponude u odnosu na potražnju te će svaki novi centar događanja (slično kao ATP gostovanja), moći graditi ekonomski rast na leđima ovakvih evenata", ističe Stolnik.

No, umjesto potencijala, Kosir ističe najveći izazov ove grane gaminga to što većina poslovnog svijeta ne prepoznaje gaming kao priliku ili ne vidi način kako zaraditi novac unutar gaminga.

"Konkretno, u Friendly Fireu vidimo jedan fenomen – imamo veliku potražnju za našim uslugama (računalnih igraonica), a to ne prati broj otvaranja franšiza jer ljudi koji imaju novce i mogu investirati u franšizu ne poznaju taj svijet i do njih teško dolazimo. Doduše, u zadnje vrijeme se to brzo mijenja pa je moguće da već svjedočimo okretanju trenda", objašnjava Kosir te dodaje da iako su neki dijelovi gaminga i e-sporta neprofitabilni i vode se isključivo ljubavlju i entuzijazmom, dio industrije je ipak postavljeni na zdravim temeljima i već pokazuje ozbiljan financijski potencijal.

"No, obično, gdje ima puno novca, ima i puno konkurencije, a samim time treba i veliki kapital i puno iskustva za uspjeh. S druge strane, imamo lokalizirana tržišta za koncepte kao što je Friendly Fire, gdje je puno manje konkurencije jer se posao vrti oko fizičkih lokacija. Mislim da tu leži veliki potencijal i zato sam i sam investiran u taj vid gaminga", zaključuje Kosir.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar