ChatGPT je genijalac bez duše. Zašto ga sve više ljudi zove prijateljem?

Dvije i pol godine nakon pokretanja ChatGPT-a, tvrtka OpenAI ostvarila je velike prekretnice, ne samo zahvaljujući godišnjem prihodu od 10 milijardi dolara i brzom rastu broja korisnika, već i po tome kako je utjecala na tržište rada, svakodnevni život i zdravlje ljudi.

Jedna je od najočitijih posljedica lansiranja ChatGPT-a to što je od studenoga 2022. do danas broj novih početničkih radnih mjesta smanjen za gotovo trećinu. Prema pisanju britanskog lista The Times, broj oglasa za pripravnike, tek diplomirane, prakse i pozicije bez zahtjeva za diplomom pao je za 31,9 posto.

Ta vijest dolazi u trenutku kada sve više kompanija najavljuje korištenje AI-ja radi smanjenja broja zaposlenih.

'Apokalipsa radnih mjesta'

Dario Amodei, direktor AI startupa Anthropic (procijenjene vrijednosti 61 milijardu dolara), nedavno je upozorio da bi tehnologija mogla gotovo u potpunosti ukloniti početnička white collar radna mjesta u roku od pet godina. Kako je rekao, to bi moglo povisiti stopu nezaposlenosti u Ujedinjenom Kraljevstvu do 20 posto.

Bloomberg

"Ako možete smanjiti zapošljavanje na početnoj razini, to automatski povećava učinkovitost i smanjuje troškove", rekao je James Neave, voditelj odjela za podatkovne znanosti u tvrtki Adzuna, ističući kako je AI glavni uzrok pada broja početničkih radnih mjesta.

Očekuje se da će "apokalipsa poslova" prvo pogoditi administraciju i pripravnike, ali s vremenom sve više i bolje plaćene pozicije, kako tehnologija postaje sofisticiranija. Prema izvješću portala Indeed o budućnosti rada, samo jedan od troje ispitanika vjeruje da će AI pozitivno utjecati na njihovu ulogu.

Pomoć u ljubavnom životu

Sve je više onih koji izražavaju zabrinutost, ne samo zbog poslovnog, nego i privatnog života korisnika. Novinarka slovačkog dnevnog lista Új Szó Katalin Juhász upozorava da bi ljudi trebali pripaziti da ne dopuste AI-ju da preuzme kontrolu nad njihovim emocijama. Ističe slučaj 38-godišnje Jennifer Jay iz Essexa koja se, umjesto prijateljima, za savjet o vezi obratila ChatGPT-u i čak dopustila da AI napiše poruku o prekidu.

"Ključno pitanje koje se skriva u pozadini: je li doista dobra ideja povjeriti vlastiti emocionalni život strojevima? Koliko god pametna umjetna inteligencija bila, ona nikada nije doživjela ljubav, razočaranje, izlaske ili večeri pod dekicom. Ne posjeduje empatiju, samo je oponaša", piše Juhász i zaključuje da to očito mnogima ipak dovoljno znači, "posebno ako je alternativa bolna introspekcija".

Sve je više dostupnih chatbotova | Bloomberg

Flert se promijenio i u odnosima s AI-jem. Lena Papadimitriou za grčki portal Protagon piše kako AI svakodnevno dublje ulazi u naše živote, stvarajući neuravnotežene odnose s neizvjesnim ishodom.

"Već se pojavljuju prvi znakovi ovisnosti: prema nedavnom istraživanju MIT Media Laba i OpenAI-ja o emocionalnom utjecaju tih alata, neki korisnici AI chatbot doživljavaju kao prijatelja. No demonizacija umjetne inteligencije neće pomoći", piše Papadimitriou i dodaje da je rješenje u "ukroćivanju AI-ja".

Moderno proročište iz Delfa

Noelia Ramírez za španjolski El País upozorava da neki ljude doslovce idoliziraju AI. Piše kako se razvija "duhovni delirij" oko savjeta koje ChatGPT nudi.

"Neki ljudi doživljavaju AI kao više od praktičnog pomoćnika – za njih je ChatGPT terapeut, guru, pa i novi bog. Nešto poput modernog proročišta iz Delfa", piše Ramírez, dodajući da to više govori o ljudima nego o tehnologiji. "Želimo li doista znati istinu ili tražimo prečice da izbjegnemo suočavanje sa stvarnošću? ChatGPT je programiran da udovolji, i ponekad će zbog toga radije slagati nego razočarati."

Bloomberg

Upravo je laganje umjetne inteligencije koštalo vjerodostojnosti neke američke medije, koji su shvatili da je za istinito izvještavanje ipak nužan i ljudski osjećaj za vijest, unatoč pritiscima da se uvođenjem AI-ja u svakodnevno novinarstvo smanje troškovi. Konkretno, diljem svijeta postao je viralan poseban dodatak pod nazivom "Indeks topline: Vaš vodič za najbolje od ljeta", koji je izradila američka agencija za kreiranje i distribuciju sadržaja King Features, dio medijskog konglomerata Hearst Communications, a objavili su ga Chicago Sun-Times, Philadelphia Inquirer i drugi američki listovi.

Međutim, taj je dodatak postao popularan jer su čitatelji brzo uočili očite pogreške, od izmišljenih izvora i citata do pogrešnog navođenja autora knjiga. Na kraju se otkrilo da je većim dijelom sadržaj izradila umjetna inteligencija. Novinar zadužen za izvještaj priznao je da je koristio ChatGPT za pisanje većine teksta, oslanjajući se na njega bez odgovarajuće provjere izvora i citata, dok su mediji priznali da je tekst u tisak dospio uz minimalni urednički nadzor.

Pojašnjavajući incident, Chicago Sun-Times istaknuo je da se radi o brzoj transformaciji koju prolaze novinarstvo i tehnologija, nazvavši taj slučaj "trenutkom učenja" za sve medijske organizacije.

"Naš je rad cijenjen i dragocjen upravo zbog ljudskosti koja stoji iza njega", poručila je redakcija lista.

I dok posljednje istraživanje Reutersova instituta za proučavanje novinarstva pokazuje da se sve više ljudi okreće AI chatbotovima poput ChatGPT-a kako bi pratili svakodnevne vijesti, pojedini primjeri pokazuju da umjetna inteligencija u novinarstvu može biti i pozitivno iskustvo. Na to ukazuje talijanski dnevnik Il Foglio, koji je tijekom jednomjesečnog novinarskog eksperimenta angažirao ChatGPT za izradu prvih novina na svijetu generiranih s pomoću umjetne inteligencije.

Taj je eksperiment uglavnom ocijenjen pozitivno jer su cijeli proces nadgledali profesionalni novinari, zaduženi za postavljanje pitanja alatu umjetne inteligencije, praćenje odgovora te unaprjeđivanje rezultata kroz dodatne upute i ispravke pristranosti ili nepovezanosti.

"Ključ uspjeha bio je u ljudskom dodiru", ističe u svojoj analizi istraživač Euractiva Xhoi Zajmi, dodajući da je projekt dokazao "nezamjenjivu ulogu ljudskih novinara u tom području".

Kako kaže urednik lista Il Foglio Claudio Cerasa, chatbot treba tretirati kao kolegu. No on se protivi korištenju tehnologije isključivo za smanjenje troškova i zamjenu ljudske inteligencije, ističući kako debakl s izvještajem o "indeksu topline" odražava krhkost lokalnog novinarstva, obilježenu smanjenjem broja zaposlenih, niskim plaćama i oslanjanjem na slobodne novinare pod kratkim rokovima.

"Umjetna inteligencija zamišljena je kao pomoć, a ne zamjena. Svatko tko misli da je to način za uštedu novca, vara se", poručuje Cerasa u razgovoru za američki The Atlantic.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar