Kvarner: Europska regija gastronomije 2026. godine redefinira mediteranski luksuz i gastro turizam

Kvarnerski škampi i krčka janjetina, rupice (zaboravljeno jelo crikveničke rivijere od plave sitne ribe) te vrbnički presnac (slano-slatka poslastica), samo su molekule boja ogromnog gastronomskog ulja na platnu čiste prirode s pozadinom neba, mora, otoka i vjetrovitih vrhova Primorsko-goranske županije. Ujedno je to esencija onoga što će 270.000 ljubaznih žitelja Kvarnera uz još mnogo toga drugog ponuditi tijekom 2026. godine u kojoj je Kvarner Europska regija gastronomije, što nimalo nije beznačajno jer na svjetskoj karti gastro turizam pokazuje porast prometa od 12 do 17 posto.

"Kvarner je regija autohtone hrane i vina koji se ne mogu naći na drugim mjestima, spoj tradicije i suvremenosti dok je enogastronomija jedan od naših temeljnih turističkih identiteta. I sve to uz fokus na kvalitetu života lokalnog stanovništva", objašnjava Renata Vincek, voditeljica projekata u Turističkoj zajednici Kvarnera koji je 2024. godine slavio tri desetljeća rada.

Ručno rađene šurlice | Maja Danica Pečanić

A Kvarner je područje ekstremnih raznolikosti. Tu je Gorski kotar bogat jezerima na kojem se možete grudati kad zimi padne snijeg pa za pola sata biti na obali u toploj morskoj vodi koja je u svakom hotelskom bazenu. Dva gotovo jednako velika otoka Cres i Krk, te dva manja Pag i Rab, nude obilje skrivenih plaža, četinjača, srednjovjekovnih gradova poliranog kamena za povratak u prošlost. Isto tako možete u Rijeci biti maksimalno urbani, provjeriti je li se Titov brod Galeb u luci konačno ostvario kao muzej i kulturni centar pa odmah uživati u svježim mirisima ribe, odabranog mesa, lokalnog voća i povrća na prekrasnoj gradskoj tržnici nedaleko od operne kuće, a već sat kasnije letjeti katamaranom preko valova do sasvim posebnog otočnog svijeta. Ili se osjećati opušteno i plemenito u "staroj dami" Opatiji i njezinim hotelsko-restoranskim biserima na rivijeri.

Mnogo je toga privlačnog na Kvarneru, ponajviše neka multikulturalna doza opuštenosti u kojoj ljudi ne mare puno za zastave i pripadnosti. No je li to bilo dovoljno za uspon na gastronomski tron Europe i što su domaći pripremili da ga opravdaju?

Delicije u Barbatu, otok Rab | Lili Bašić

Restorani s Michelinovim zvjezdicama i oni iz vodiča Gault&Millau, njih oko osamdeset, oni s oznakom Kvarner Gourmet & Food te brojne druge ekskluzivne manje i veće konobe, u toj su priči jednostavno ideja vodilja, zvjezdana staza koju podupire prah prirodnih ljepota i brojnih manifestacija tijekom 200 sunčanih dana u godini. Festivali maruna (kestena) i višanja u Lovrenu, maslinovog ulja, divljih šparoga, jedinstvena rapska torta od badema, čuveni krokant s Lošinja gdje je proslavljeno 140 godina turizma pa manifestacija Mjesec plave ribe ili Cesta plave ribe u Crikvenici... Ne samo ljeto, već  gotovo čitava godina prožeta je gastronomskim karnevalima, od posne do svake druge hrane. Tu su i jela koja oživljavaju seljačke običaje, kupus, grah, palenta krumpirica s grobničkim sirom uz puno plesa, posebno slatkiši iz kuhinja prabaka.

I opet smo tek na početku razotkrivanja kvarnerskog blaga. Kako bi se ostvario projekt i brend Europske regije gastronomije, turistički djelatnici regije su zajedno s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu napravili akcijski plan razvoja gastronomije. Proces je trajao pet godina, gastronomska ponuda je detaljno opisana u brošuri Vodič po okusima, a izrađen je i Manifest kvarnerske kuhinje s deset točaka.

Maja Danica Pečanić

Pogledaj galeriju

Maja Danica Pečanić

Pogledaj galeriju

Maja Danica Pečanić

Pogledaj galeriju

Maja Danica Pečanić

Pogledaj galeriju

Maja Danica Pečanić

Pogledaj galeriju

Maja Danica Pečanić

Pogledaj galeriju

Maja Danica Pečanić

Pogledaj galeriju

 

Proglašeni su ambasadori gastronomije i vina odabrani među najistaknutijim predstavnicima ugostitelja, chefova, ljudi iz svijeta vina: Danijela Kramarić, Nenad Kukurin, Kruno Kapetanović, Deni Srdoč...

A manifestacije iz tog kruga, poput festivala vina WineRi u Rijeci, premijerno održanog nadmetanja vina Kvarner International Wine Trophy ili Nacionalnog prvenstva sommeliera u organizaciji HSK-a (Hrvatskog Sommelier Kluba) i Turističke zajednice Kvarnera u prosincu, uz lokalne manifestacije opisane u Kvarnerskom kalendaru događaja, podupire osvojenu europsku krunu.

Lokalna obilježavanja dio su koncepta umrežavanja po principu "domaćin i gosti", a sve je počelo 15. siječnja u Matuljima  na temu Karnevalska hrana na Kvarneru. U Rijeci se ciklus nastavlja 13. ožujka nakon čega se sve seli na Crikveničko-vinodolsku rivijeru pa u Gorski kotar, a zatim na otoke. Konačno, ideje i realizacija prelaze u medijsku sferu kroz suradnju s novinarima i stručnjacima na planu gastronomije. U izradi su brojni vodiči i magazini, gastronomska monografija, film, web stranica Kvarner for Foodie Travellers, a do neba vas vodi cjelogodišnja kampanja Okusi Kvarnera u zrakoplovima Croatia Airlinesa.

Trideset godina TZ Kvarnera | TZ Kvarnera

Aktivnosti koje regiju čekaju u 2026. godini tu ne prestaju. Pedesetak stručnjaka iz 20 zemalja obići će Kvarner tijekom četiri dana u cilju pokazivanja najbolje prakse u gastronomiji. Očekuje se izbor najbolje tematske web stranice u sklopu svjetskog natjecanja World Foodie Websites Gala Award, a sve kao uvod u UN Tourism Congress u listopadu uz prisustvo 250 vodećih turističkih stručnjaka. Internacionalno prepoznati chefovi u rujnu će imati svoj šou na Lošinju tijekom festivala Taste the Mediterranean, dok će se najbolji vinski novinari natejcati za godišnju nagradu Zlatne penkale.

Turistički radnici jesu zlata vrijedni, ali bez jedinstvenog kvarnerskog škampa, mlade šparoge, tune, otočne janjetine, krčkog pršuta, štokalja (hobotnice koja se tradicionalno suši), liganja, divljači i šumskih plodova ili mirisnih svježih začina, teško da bi išta od navedenog bilo moguće i ostvareno. Pogotovo bez čudesne raznolikosti ponude jer postoje tri gastronomska pojasa, otočni, primorski i goranski.

Opatija, luka | Frank Heuer

Primorje u prvi plan iznosi ponos Jadrana – ribu, škampe, mlade šparoge. Goranska kuhinja temelji se na težim jelima: divljači i šumskim plodovima, puno mesa poput odreska od jelena ili medvjeđih šapa. Otočni meni s ponosom predstavlja cresku janjetinu, jastoge i škampe, ribu i domaću tjesteninu, ovčji sir te samoniklo bilje. Veliki broj vrhunskih kuhara pronalazi dobitne kombinacije tradicionalnih jela i molekularne kuhinje. I dok jedni rado eksperimentiraju, drugi smatraju da je svježa riba i dalje jak turističko-gastronomski magnet.

Časlav Matijević, riječki masterchef, zaštitno lice gotovo svih vinskih događanja u regiji i vinski ambasador Slovenije, a sad i Kvarnera, ukazuje na put kojim se gastronomija kreće.

Riječki masterchef Časlav Matijević | Nenad Basarić

"Svi smo već umorni od ribe na gradele pa smo malo odstupili od standarda, otišli jedan level up da razgradimo ribu, iz nje izvučemo segmente i upotrijebimo baš sve osim utrobe. Glava, peraja, puni su kolagena pa ih iskuhavamo u našoj vrbničkoj žlahtini. Reduciramo i dobijemo sirup koji služi za preljev po nekom ribljem fileu koji samo malo 'oznojimo' na vatri. Ako ribu termički osušiš izgubiš supstance koje daju aromu", objašnjava on.

U toj igri tehnikama koje ga rezultatima oduševljavaju, Matijević kaže da dobivate ribu za koju ne trebaju zubi jer se topi na nepcu. A i DNK autohtonog vina žlahtina se inkorporira u pamćenje konzumenta da sljedeći put prepozna i to vino i tu ribu na blind tastingu.

"To je prirodni put da riba dobije žlahtinu jer jedno bez drugog jednostavno ne ide, pa su samim time kuhari i vinari ovisni jedni o drugima".

 

Ako ga pitamo što preferira, kvarnerskog škampa ili nešto drugo, tvrdi da je pomalo umoran od 100 puta ispričane škamp priče. I da je škamp kao posebno zahtjevna namirnica najbolji kad ga ništa ne diraš, već kad ga nervoznog s koće skineš, "ne nerviraj ga već serviraj takvog jer sa svakom intervencijom samo gubi".

Kao veliki ljubitelj "zdravije" plave ribe, srdele, inćuna, papaline, skuše, što su sad i nutricionisti u analizama prepoznali, smatra da bi to morao biti nekakav new wave u gastronomiji Kvarnera. On će se svakako boriti da to postane, pogotovo jer svi na plavu ribu "okreću nos".

Šparoge | Peter Kuerschner Jr.

"A ja pitam zašto? To je niskoprofitna riba i sad se ja pitam: Zar vi ne želite pojesti nešto bolje, a platiti manje? Kad je skuša svježa, polijte polovicu limuna da malo kiselina nagrize i raskuha meso pa potom naše maslinovo ulje kvarnersko, dvije-tri kapi i ta se riba ne žvaće, već se topi na nepcu. Ludilo!"

Što se životinjskog dijela namirnica tiče tvrdi da su sve više popularniji puhovi koje samo treba gastronomski prirediti jer je okus vrlo interesantan, ne može se usporediti ni sa čim. Pritom životinja ne izgleda odbojno jer nema rep kao miš. Tu su i buša goveda u Lici, a sad, hoće li se netko sjetiti pa ih malo komercijalizirati kao što su Istrijani učinili s boškarinom, tek ćemo vidjeti.

Šunka | Luka Tabako 

Uz janjetinu spominje i kvarnersku šparogu koja raste pod Učkom gdje ima sunca. Kaže da je to fantastična biljka za sublimiranje svega što smo rekli o gastronomiji. Samo trebate znati da šparoga ima tri dijela: tvrdu stabljiku, srednji meki dio i cvijet na vrhu. Donji se kuha u bijelom vinu pa se blenda i procijedi kako bi se dobio nekakav pire. Srednji dio kako tko voli, a cvijet je najbolji živ. Tek tako možete doživjeti šparogu u potpunosti. "Razmišljajte kuharski", kaže, jer sve se može iskoristiti, čak i krumpir.

"Koru ogulim, ali ne bacim već raskuham u mlijeku da dobijem zemljani okus pirea. Isto je tako kora od jabuke čudo."

"Govoriti o malvaziji i žlahtini je kao da miješamo kruške i jabuke"

Vino ima posebnu ulogu u gastronomiji Kvarnera, to najbolje zna Žarko Stilin, direktor udruženja Kvarner Wines, osnivač festivala WineRi i još jedan od ambasadora projekta.

Žarko Stilin, direktor udruženja Kvarner Wines | Nenad Basarić 

"Udruženje Kvarner Wines je uz Primorsko-goransku županiju, TZ Kvarnera te Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu jedan od četiri nositelja aktualnog projekta Europska regija gastronomije. Jer je vino najprirodniji partner gastronomiji, a to se na Kvarneru, maloj boutique vinskoj regiji posebno ističe gdje se na samo 200 hektara uzgaja gotovo 98 posto hrvatskih autohtonih sorti za autohtona vina."

U Udruženju je trenutno 11 profesionalnih vinarija koje proizvode oko dva milijuna butelja, od čega se 80 posto proda na kućnom pragu. Cilj je da kroz gastronomiju svaki lokal i restoran kao prvu ponudu ima vino ove regije pri čemu je od samog godišnjeg prihoda, bitnija činjenica da vinari Kvarnera godišnje, u turističkoj sezoni, zapošljavaju više od 100 osoba. To bitno doprinosi proračunu županije i zato su Kvarner Wines prirodni partner i županiji i turističkoj zajednici, da zajedno grade gastronomsku priču.

Gljive | Berislava Picek

A ako se može reći da je sorta malvazija mnogo doprinijela i kao dodatni poticaj pogurala Istru u visoku turističku orbitu, može li to i žlahtina, kraljica Kvarnera, ili sansigot, crveni kralj s otoka Suska, ili pak lagani rosé od trojiščine, kvarnerskog pinot noira, koji savršeno prati tjesteninu, ali i masni odrezak svinjskog vrata?

"Govoriti o malvaziji i žlahtini je kao da miješamo kruške i jabuke. Žlahtina nije sorta koja želi biti poput malvazije. Ona je poziv u malu boutique vinsku regiju koja želi predstaviti svoje bogatstvo autohtonih sorti i pozvati sve da dođu i kušaju naša vina u našoj regiji uz miris mora, smilja i kadulje i uživaju u tome. Dok malvaziju možemo piti u Beogradu i diljem regije," objašnjava naš sugovornik.

Kvarner službeno ima 37 autohtonih sorti, međutim samo je nekoliko komercijalnih. Žlahtina nosi 95 posto proizvodnje svog vina i postoji preko 40 etiketa sorte od koje se rade svi stilovi, od pjenušaca, mladog i odležanog vina, žlahtine u amfori pa do prošeka. Kroz projekt Žlahtina vinska kraljica Kvarnera, sorta je detaljno predstavljena, a uz partnera Italesse proizvedena je i specifična čaša za vino od nje.

Ovce u Baškoj | Luka Tabako

Uz žlahtinu se flaširaju uglavnom sansigot vina, trojišćina od koje se rade fantastični pjenušci kao i mirni rosé, a zanimljiva je jarbola, kao i vinogradarska kupaža belica od pet autohtonih sorti s Kastva.

Govoreći o predstojećim manifestacijama Stilin spominje i međunarodni vinski festival WineRi koji se svakoga ožujka održava u Rijeci uz sudjelovanje 120 vinarija s preko 600 etiketa.

"To radimo prije Uskrsa kako bi ugostitelji, odnosno kvarnersko tržište privuklo neka nova vina koja nastaju jer Kvarner definitivno može progutati čitavu našu proizvodnju. Nedostajalo nam je i vinsko ocjenjivanje pa od prošle godine imamo Kvarner International Wine Trophy, a od ove godine i Spirit Trophy jer su uključena jaka alkoholna pića. Održava se 23. ožujka odmah nakon WineRi, gdje računamo na nekih 400 etiketa vina i stotinjak etiketa spirita."

Frankopansko-rapska torta 'Kamelija', je varijacija tradicionalne, povijesne rapske torte od badema, šećera i maraskina originalno stvorena za papu Aleksandra III. 1177. godine | Maja Danica Pečanić

Posebnost ovog ocjenjivanja je što je to, kako Stilin kaže, jedino nacionalno natjecanje svih sorti. Ostala su ocjenjivanja malvazija, graševina... Pritom su ovdje prisutne i međunarodni suci iz čitave regije, isključivo vinski profesionalci.

"Tu je i projekt Kvarner Wines Route ili Vinske ceste kvarnera, mi smo jedina hrvatska vinska udruga koja se učlanila u Kulturnu rutu Vijeća Europe Iter Vitis i ove ćemo godine Kvarner službeno registrirati kao kulturnu rutu što postavljamo kao marketinšku platformu u kojoj želimo svakog turista povezati s vinarijama, svim proizvođačima hrane, restoranima i manifestacijama gdje se vina i autohtoni proizvodi mogu kušati."

Novitet su i turistički izleti na nekoliko svjetskih jezika sa sommelierima koji će vas voditi po vinarijama i restoranima,  educirati o sommelierstvu, vinima, sortama. Klasična tura uključuje spavanje u Crikvenici ili Opatiji, autobus vozi u Pavlomir na pjenušavi doručak jer tu vinarija uglavnom proizvodi pjenušce. Izlazak sunca doživite uz mjehuriće u vinogradu nakon čega turistički vlakić vozi u luku gdje čeka brod na kojem se kušaju destilati uz harmoniku. Vozi se do Vrbnika odakle vlakić obilazi dvije ili tri vinarije. Na kraju čeka autobus koji vozi natrag u hotel. Jednodnevni izlet uz veliku zabavu.

A za kompletan dojam osim vina i hrane neobično je važna usluga. U kolikoj mjeri, posebno kad je riječ o sommelierima, pitamo Luciju Matijević, jednu od najaktivnijih sommelierki regije koja je od nedavno započela vlastitu karijeru u ugostiteljstvu.

Lucija Matijević, sommelierka | Nenad Basarić

 

"Ogromna je uloga sommeliera jer Kvarner ima puno autohtonih sorti. Naše je da te sorte približimo i ponudimo turistu, a s obzirom na to da je jako mala proizvodnja, nekad moramo sjesti u auto i ići iz Opatije na Krk, nabaviti ta vina ako ih želimo imati. To su sve jako mala obiteljska gospodarstva a ja se, recimo, u ponudi trudim imati sve autohtono, od hrane i vina."

Sommelieri (HSK) i TZ Kvarnera organiziraju nacionalno prvenstvo sommeliera, ali Lucija više ne sudjeluje. Već je godinama vinski sudac, ocjenjivač i predavač u Klubu. Natjecanje prepušta mladim snagama kojih je između 20 i 30 svake godine, kaže. "Svaka im čast, struka ima dobru budućnost."

Ističe bogatu restoransku scenu Kvarnera: izvrsnih, s Michelinovim zvjezdicama, ali i dobrih konoba, iskrenih vlasnika i ugostitelja. "Ovdje sommelier stvarno može odraditi vrlo lijepu ulogu, a da nije samo konobar, već može raditi s vinom, educirati publiku, imati svoje radionice. To je apsolutno divan posao ako to želiš raditi."

Gastro užitak iz restorana 'Plavi podrum' u Opatiji | Lili Bašić

 

Ipak, nakon nekoliko godina sommelierskog rada u konobi Valle Losca, upustila se u projekt da i sama postane ugostitelj. Kako izgleda biti s te strane i mogu li se u Voloskom piti i vina drugih regija ili samo Kvarnera?

"Baš sam se odlučila baciti u biznis, tu gdje sam provela već četiri ili pet godina, uzela sam za sebe četiri stola. A što se vina tiče, regija Istre je tu blizu nas i već je široko raširena dok nama ostaje da se trudimo da svaki gost proba čašu žlahtine ili sansigota."

A ako Luciju pitate vidi li sebe možda jednoga dana u nekom velikom luksuznom restoranu na Kvarneru ili čak negdje daleko od Hrvatske, kaže:

"Bila sam već voditeljica restorana Nebo s Michelinovom zvjezdicom i dobro poznajem ono 'nikad ne reci nikad'. Ali sad sam sa svoja četiri stola savršeno zadovoljna količinom gostiju, njih dvadesetak kojima se mogu u potpunosti posvetiti i odraditi lijepu gastronomsku priču. Sve preko toga je previše za jednu osobu, pa je meni ovo taman."

Baš kao što je i ova priča taman da za Kvarner ilustrira osvojenu titulu Europske regije gastronomije 2026. godine. Makar je još puno tog neispričanog...