Kako suđenje za ovisnost o društvenim mrežama prijeti velikim tehnološkim tvrtkama

Dvije najveće svjetske platforme društvenih medija pred suđenjem su zbog optužbi da su namjerno dizajnirale svoje proizvode kako bi izazvale ovisnost kod mladih ljudi, što podsjeća na obračun duhanske industrije sa sličnim optužbama od prije tri desetljeća.

U središtu suđenja u Los Angelesu, prvoga takve vrste, je 20-godišnja žena koja tvrdi da joj je neprekidno korištenje stranica poput Instagrama tvrtke Meta Platforms Inc. i YouTubea tvrtke Google, uzrokovalo anksioznost, depresiju i tjelesnu dismorfiju. Tvrtkama sada prijete potencijalne milijarde dolara odštete i mogle bi biti prisiljene revidirati ključne značajke svojih platformi.

Tisuće sličnih procesa pokrenutih protiv te dvije tvrtke, kao i protiv tvrtki ByteDance Ltd. (vlasnika TikToka) i Snap Inc., čekaju sudsku odluku. Suđenje u Los Angelesu prvo je od njih nekoliko planiranih u ovoj godini.

O kakvim se slučajevima radi?

Suđenje u Los Angelesu temelji se na tužbi žene iz Kalifornije koja je u dokumentima umjesto punim imenom identificirana kao K. G. M. jer je u trenutku podnošenja tužbe bila maloljetna. TikTok i Snap nisu stranke u tom suđenju jer su s K. G. M. postigli povjerljive nagodbe.

Diljem SAD-a podneseno je više od 3000 tužbi koje su podnijela djeca, adolescenti i mlade odrasle osobe, ponekad posredovanjem roditelja, braće i sestara ili drugih članova obitelji. Tužbe se temelje na tvrdnjama o psihičkim tegobama, tjelesnim oštećenjima i smrtnim ishodima. Deseci američkih državnih tužitelja također tuže te tvrtke, a i školski okruzi podnijeli su više od 1200 tužbi u ime učenika. Prvo suđenje u procesima koje su pokrenule škole zakazano je za lipanj u Oaklandu u Kaliforniji.

Tužitelji tvrde da Meta, Google, TikTok i Snap svjesno dizajniraju svoje usluge kako bi kod djece izazvali ovisnost. Ističu da su prema istraživanjima djeca upravo najranjivija skupina korisnika zato što se njihova tijela i umovi još uvijek razvijaju.

Tko svjedoči?

Šef Instagrama Adam Mosseri svjedočio je 11. veljače, a glavni izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg trebao bi svjedočiti 18. veljače. Očekuje se da će kasnije svjedočiti i direktor YouTubea Neal Mohan.

Porotnici će također saslušati suprotstavljene iskaze stručnih svjedoka iz dječje psihologije i srodnih istraživačkih područja. Odvjetnik stranke K. G. M. izjavio je da planira pozvati svoju klijenticu kao svjedokinju potkraj suđenja, a moguće i njezinu majku te sestru.

Glavni direktor Instagrama Adam Mosseri (u sredini) nakon svjedočenja na suđenju u Los Angelesu 9. veljače | Izvor: Apu Gomes/AFP/Getty Images

Na čemu se temelje tužbe?

Tužbe koje su podnijeli pojedinačni korisnici usredotočuju se na odgovornost za proizvod, slično kao i u desetljetnim parnicama protiv duhanske industrije, proizvođača azbesta, neispravnih medicinskih uređaja i štetnih lijekova, koje su imale razne ishode. Umjesto samog sadržaja koje korisnici društvenih mreža vide, u tužbama se napada dizajn i funkcionalnost platformi tvrdeći da su one osmišljene kako bi korisnike držale u stanju stalne zaokupljenosti.

U tužbama koje su podnijeli školski okruzi tvrdi se da su tvrtke stvorile "javnu ugrozu" odvlačenjem pažnje djeci i narušavanjem njihovog obrazovanja te da su uzrokovale krizu mentalnog zdravlja mladih.

Kako dolazi do navodne ovisnosti?

U mnogim tužbama tvrdi se da divovi društvenih medija, posuđujući bihevioralne trikove iz industrije igara na sreću i duhanske industrije, dizajniraju beskrajne feedove generirane algoritmima kako bi mlade korisnike doveli u tzv. flow state. U tom stanju korisnici reagiraju na neprestane obavijesti koje manipuliraju razinama dopamina, potiču kompulzivno provjeravanje računa i nagrađuju cjelodnevnu upotrebu.

Prema tužbama, ovisnost o društvenim mrežama rezultira nizom psiholoških poremećaja, a u ekstremnim slučajevima samoozljeđivanjem i samoubojstvom. Takva ovisnost pruža najvrjedniju nagradu: goleme količine podataka o preferencijama, navikama i ponašanju mladih korisnika koje se koriste za ciljano oglašavanje.

Kako se protiv tvrtki koristi njihova interna dokumentacija?

Godine 2021. Frances Haugen, bivša voditeljica proizvoda koja je postala zviždačica u Facebooku, otkrila je interne dokumente koji pokazuju da je Meta odavno znala da njezine platforme imaju štetne učinke na mlade ljude, posebno na djevojke koje se bore s percepcijom vlastitog tijela. Odvjetnici također planiraju pokazati interne dopise i e-poruke zaposlenika u kojima se raspravlja o navodnim ovisničkim svojstvima Metinih proizvoda.

Frances Haugen | Izvor: Matt McClain/The Washington Post/Bloomberg

Dokumenti koje je ByteDance objavio kao odgovor na tužbe sugeriraju da je tvrtka znala da su mladi ljudi podložniji tome da budu namamljeni u isprobavanje opasnih pa čak i smrtonosnih vratolomija koje gledaju na TikToku jer njihova sposobnost procjene rizika nije u potpunosti formirana. Istraživanje koje je proveo ByteDance pokazalo je da je glavni razlog koji tinejdžeri navode za sudjelovanje u tim izazovima "dobivanje pregleda/lajkova/komentara", a zatim "impresioniranje drugih na mreži".

Što kažu tvrtke?

Tvrtke ustraju u tvrdnji da njihovi proizvodi nisu napravljeni kako bi izazvali ovisnost kod djece te da su uveli sigurnosne postavke i mjere za zaštitu mladih korisnika. Odvjetnik Mete je na početku suđenja u slučaju stranke K. G. M. argumentirao da društvene mreže zapravo pomažu mladima da se povežu s prijateljima i obitelji. Također je rekao porotnicima da medicinska dokumentacija K. G. M. pokazuje da njezine psihičke tegobe korijene vuku iz drugih izvora, uključujući obiteljske nemire, verbalno i fizičko zlostavljanje te maltretiranje u školi.

U prošlosti je prva linija obrane kompanija društvenih medija bio Članak 230. Zakona o doličnosti u komunikacijama (Communications Decency Act), saveznog zakona iz 1996. godine koji štiti tvrtke od odgovornosti za komentare, oglase, slike i videozapise na njihovim platformama. Međutim, oba suca koja nadziru trenutni val tužbi presudila su da Članak 230. ne štiti tvrtke od tužbi za nemar.

Kakve bi posljedice tvrtke mogle snositi?

Tužbe za osobne ozljede traže novčanu naknadu za financijske gubitke mladih, uključujući troškove liječenja mentalnog zdravlja, kao i naknadu za bol i patnju. Također traže isplatu kaznene odštete kako bi se odvratilo buduće nedolično ponašanje. Kako bi to uspjelo, na sudu će se morati dokazati da su tvrtke svjesno i bezobzirno zanemarivale sigurnost korisnika. Ako tvrtke izgube u prvom suđenju i nastave gubiti u ostalim procesima ove godine, mogao bi porasti pritisak da pristanu na nagodbe koje dosežu desetke ili stotine milijardi dolara, procjenjuje Bloomberg Intelligence.

Tužbe koje su podnijeli školski okruzi traže nadoknadu prošlih i budućih troškova povezanih s navodnom štetom društvenih medija, uključujući sredstva za zapošljavanje dodatnih savjetnika za mentalno zdravlje i zaštitara te dodatnu obuku za učitelje kako bi im se pomoglo u prepoznavanju i reagiranju na učenike koji pate od tjeskobe.

Školski okruzi također zahtijevaju da tvrtke prilagode svoje platforme, uključujući uvođenje roditeljskog nadzora i preinaku algoritama koji su dizajnirani da maksimalno povećaju angažman korisnika. Nadalje, državni tužitelji traže sudske naloge kojima bi se platformama naložilo uklanjanje onoga što opisuju kao ovisničke značajke dizajna koje iskorištavaju razvoj dječjeg mozga radi profita.

"Malo je vjerojatno da će kompanije izbjeći plaćanje stotina milijuna dolara, a potencijalno i daleko većih iznosa, kao što neće moći izbjeći ni promjenu dosadašnje poslovne prakse", zaključuje Bloomberg Intelligence.