Europska komisija priprema novi zakon za borbu protiv ovisničkog dizajna društvenih mreža

Što bi se dogodilo kad biste skrolajući Instagram, X ili TikTok došli do kraja sadržaja? To je skoro nemoguće zamisliti. Beskonačno skrolanje postalo je toliko neizostavan dio društvenih mreža da su ga naši dopaminski receptori počeli očekivati, iako se radi o gubitku vremena koji šteti našem mentalnom zdravlju i ne ispunjava nikakvu svrhu osim što nas dulje drži prikovanima za aplikaciju.

Cilj je novog zakona koji priprema Europska komisija je zabraniti mehanizme za privlačenje pažnje koji se oslanjaju na psihološke trikove kakve tehnološke tvrtke već dugo posuđuju iz svijeta kockanja. Aktom o digitalnoj pravednosti uhvatit će se u koštac sa sustavom obavijesti temeljenim na tzv. varijabilnim nagradama. Riječ je o taktici koja pruža pozitivna potkrepljenja u nejednakom omjeru, poput aparata u kasinu, koja nas potiče da neprestano zurimo u mobitele. Interna istraživanja tvrtke Meta pokazala su da slanje obavijesti u određenim vremenskim intervalima rezultira većom razinom interakcije kod korisnika od slanja pojedinačnih obavijesti svaki put kada nam netko "lajka" ili komentira objavu. Zakonom će se pokušati suzbiti i praksa automatske reprodukcije videozapisa, kao recimo na YouTubeu.

Predstojećim zakonom, za koji je zadužen povjerenik Michael McGrath, odgovorit će se na načine kojima tehnološke tvrtke manipuliraju potrošačkim ponašanjem, poput netransparentnih pretplatnih programa ili tzv. "mračnih obrazaca", obmanjujućih sučelja koja navode korisnike na neželjene odabire. Zakon će odigrati ključnu ulogu u primoravanju tehnoloških tvrtki da promijene unaprijed zadani dizajn aplikacija koji izaziva ovisnost. Budu li korisnici Instagrama htjeli vratiti svoj beskrajni feed, morat će ga svjesno uključiti u svojim postavkama. Zakon se očekuje kasnije ove godine, a stupit će na snagu između 2028. i 2030. godine.

Navedeni prijedlozi možda djeluju nerealno s obzirom na to da su te značajke ključne za funkcioniranje društvenih mreža i njihovu profitabilnost. Međutim, Meti za uspjeh možda ni ne treba beskrajno skrolanje. Neki korisnici su primijetili da Facebook potiho eksperimentira s ograničavanjem broja kratkih videozapisa koji se mogu uzastopno pogledati. Slack, aplikacija za poslovnu komunikaciju koju posjeduje Salesforce Inc., već nudi rješenje za beskonačni feed – aplikacija korisnicima daje na znanje kada pročitaju sve obavijesti i ne nudi im novi sadržaj kojim bi nahranili svoju potrebu za dopaminom.

Kratak prozor za promjene

Pred Europom je kratak, ali ključan vremenski prozor za izbacivanje nove regulative. U ožujku je sud u Los Angelesu presudio da su Meta i Google odgovorni za ovisnički dizajn svojih platformi, dok čitav niz zemalja uvodi mjere zabrane društvenih mreža za maloljetnike, uključujući Australiju, Grčku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austriju, Španjolsku, Dansku, Poljsku i Francusku. Polovica američkih tinejdžera vjeruje da društvene mreže imaju uglavnom negativan utjecaj na njihove vršnjake, pokazuju podaci američkog istraživačkog instituta Pew.

Povjerenik Europske komisije Michael McGrath | Hollie Adams/Bloomberg

Međutim, postoji rizik od toga da će Europska komisija podbaciti. Pod vodstvom predsjednice Ursule von der Leyen, koja se odlučila usredotočiti na pitanje konkurentnosti, Komisija je napravila zaokret prema deregulaciji. Tehnološke kompanije odlučile su iskoristiti tu atmosferu kako bi Akt o digitalnoj pravednosti prikazali kao antitezu rastu. To su, naravno, nebuloze. Ono što u Europi najviše koči inovacije i razvoj tehnologije nije regulacija, nego nedostatak financiranja, a novi zakon najvjerojatnije će naštetiti tehnološkim divovima s velikim brojem korisnika i posljedično tome zaraznim aplikacijama.

Tehnološki lobisti to kategorički poriču. Dužnosnici Europske Komisije su od prosinca 2024. godine održali skoro 100 sastanaka o Aktu o digitalnoj pravednosti s raznim organizacijama, uglavnom iz tehnološkog sektora, prema neprofitnoj udruzi Corporate Europe Observatory (CEO). "Čini se da predstavnici sektora pokušavaju zaustaviti donošenje Akta o digitalnoj pravednosti," tvrdi Bram Vranken, istraživač u CEO-u, te podsjeća da su se već u studenom pojavili prijedlozi za ublažavanje smjernica Akta o umjetnoj inteligenciji i Opće uredbe o zaštiti podataka.

"Međutim, nedavni sudski slučajevi su Komisiju također potaknuli da bude ambicioznija nego što je prvotno planirala," nadodaje Vranken. "Teško je predvidjeti kako će se stvari odigrati." Jedan od mogućih ishoda je taj da će se zakon ipak odnositi samo na djecu. To bi bila tek polovična pobjeda s obzirom na to da su svi pogođeni adiktivnim dizajnom aplikacija, a Akt o digitalnoj pravednosti nudi precizno rješenje koje cilja točno na sporne dijelove tog dizajna.

Glasnogovornik povjerenika McGrath je na upit o riziku od utjecaja na zakon lobiranjem odgovorio da će prijedlog zakona biti beskompromisan. Pred McGrathom je teška borba. Njegov zakon mogao bi imati sličan učinak kao zakoni koji su 1990-ih regulirali duhansku industriju, za što je isto bila potrebna kombinacija sudskih sporova i promjene javnog mnijenja.

Društvene mreže sada su na sličnoj prekretnici. Presuda suda u Los Angelesu temeljila se isključivo na značajkama poput automatske reprodukcije videozapisa, beskrajnog skrolanja i algoritama koji bi poslali korisnike u zečje rupe. Porota je zaključila da su navedene značajke namjerno tako dizajnirane i dokazano štetne. To je povijesna odluka koja je postavila moralni i zakonski temelj za donošenje Akta o digitalnoj pravednosti.

Nadajmo se da će se McGrath oduprijeti zahtjevima za ublažavanje svojih prijedloga.