.webp){kind=icon}
Projekt Južne interkonekcije je posljednjih mjeseci pao u drugi plan. Do usuglašavanja stavova oko konačnog rješenja za taj projekt nije došlo. Stvar je i dalje u rukama predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragana Čovića.
Kako bi otpočeli energetski i geopolitički strateški projekt, zastupnici u Federaciji Bosne i Hercegovine prvo na dnevni red trebaju zaprimiti Zakon o Južnoj interkonekciji. Suština tog zakona njegova je tehnička priroda jer propisuje i eventualno ubrzava proces izgradnje plinovoda Južna interkonekcija.
Podsjetimo da je ranije ove godine američki veleposlanik u BiH Michael Murphy poručio da je idući na potezu Čović. "Koju će stazu Dragan Čović odabrati? Neaktivnost će uskoro poslati jasan signal Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici gdje se točno nalaze Čovićevi prioriteti."
Bloomberg Adria
No taj je zakon još uvijek u ladici. Ključ u bravi te ladice nositelj je projekta, odnosno sukob stavova hoće li to biti BH Gas ili novoosnovana Južna plinska interkonekcija iz Mostara.
U lipnju prošle godine Klub delegata hrvatskog naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine uložio je amandmane na Prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska. "Ovim amandmanom riječi 'BH-Gas' d.o.o. Sarajevo zamjenjuju se riječima, 'Južna plinska interkonekcija' d.o.o. Mostar. Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno poduzeće) koje bi osnovale županije kroz koje prolaze plinske trase i odvojci zajedno s Federacijom BiH", navedeno je u drugom amandmanu, kao i u daljnjima.
Upravo tada dolazi do blokade i nemogućnosti postizanja dogovora u FBiH o poduzeću koje će biti nositelj investicije projekta. Nije pomoglo ni javno istupanje ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednika Naroda i pravde (NiP) Elmedina Konakovića koji je otvoreno rekao da nema ništa protiv da sutra na čelu BH Gasa sjedi Hrvat iz HDZ-a BiH, ako tako treba.
Fena
Da je sve teklo po inicijalnom planu iz 2021. godine, Južna interkonekcija bi sada bila pri kraju. U to vrijeme postojao je dogovor rukovodstva BH-Gasa i HDZ-a BiH da će se pronaći kadrovski kompromis unutar BH-Gasa kako bi se zadovoljio nacionalni omjer koji je u to vrijeme dominantno bio na bošnjačkoj strani, rekao je za naš medij izvor koji je sudjelovao u tim pregovorima.
"Ponuđeno je da se Hrvati postave na određene funkcije i u nadzorni odbor, ne na direktorsku poziciju, te da se u Mostaru otvori dodatni ured BH-Gasa", rekao je naš izvor. Dodao je da u tom razdoblju nije bilo nikakvih problema niti ucjena u pregovorima s HDZ-om BiH.
Zapad mjesecima poziva na finalizaciju tog projekta. "BH-Gas mora biti nositelj projekta Južne interkonekcije i pozivamo Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH da se napravi dogovor o novim imenovanjima u BH-Gasu", rekao je ranije zapadni službenik u razgovoru za Bloomberg Adriju. Južna interkonekcija mora biti prioritet Federacije Bosne i Hercegovine te se ne smije odgađati usvajanje zakona potrebnih za realizaciju tog projekta, dodao je.
"Zakon o Južnoj interkonekciji s Hrvatskom je fokus i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine trebao bi žurno i bez odgađanja razmatrati te usvojiti taj zakon", rekao je ranije naš izvor čiji smo identitet zaštitili zbog osjetljivosti informacija.
BH Gas
Južna interkonekcija trenutno je jedini izvediv projekt koji bi BiH omogućio prekid svoje potpune ovisnosti o jednom izvoru – Rusiji, za opskrbu prirodnim plinom.
Prema projektu, Južna interkonekcija bi BiH spajala s Hrvatskom i preko nje s Europskom unijom. Plinovod bi polazio od Zagvozda u Hrvatskoj, išao preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar.
Put do realizacije projekta jasan je. Murphy je ranije istaknuo da je usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji prioritet, definirajući tako nositelja projekta, nakon čega slijedi potraga za međunarodnim financijama za sam projekt.
"Izbor je jasan: učiniti ono što je ispravno za stanovnike Federacije i Bosne i Hercegovine ili staviti osobne interese ispred interesa ljudi", zaključuje Murphy.
