.webp){kind=icon}
Tijekom susreta slovenskog i hrvatskog premijera fokus je bio na energetici, a u svibnju se planira i potpisivanje sporazuma o solidarnosti dviju država na tom području.
Hrvatski premijer Andrej Plenković i njegov slovenski kolega Robert Golob u utorak su razgovarali o slovenskim ulaganjima u LNG Terminal na Krku, širenju regionalne mreže plinovoda i izgradnji drugog bloka zajedničke nuklearne elektrane Krško, izvijestila je Hina.
Dvojica premijera pozdravili su odlične odnose dviju zemalja, nakon radnog sastanka koji je naglasak imao na energetskoj i gospodarskoj suradnji i migracijama. Golob, bivši čelnik slovenske energetske tvrtke, rekao je da se najviše govorilo upravo o energetici, a tijekom njegova posjeta Hrvatskoj u svibnju planira se potpisivanje sporazuma o solidarnosti dviju država na tom području.
Čitaj više
'Slovenija želi jačati regionalnu solidarnost i pomoći BiH na putu u EU'
Slovenija je osigurala milijun eura pomoći BiH.
13.03.2023
Ministri energetike EU-a o nuklearnoj energiji i ruskom LNG-u
EU članicama namjerava omogućiti onemogućavanje uvoza ruskog LNG-a bez uvođenja dodatnih formalnih sankcija.
28.03.2023
EU ustraje na smanjenju potrošnje plina, već sada je u fokusu iduća zima
Sada je u fokusu priprema za iduću ogrjevnu sezonu bez oslanjanja na ruski plin.
09.03.2023
Rast i dobro plaćeni radnici ključni za tranziciju prema čistoj energiji
P-TECC obuhvaća 24 zemlje srednje i istočne Europe i nadopunjuje Inicijativu triju mora s naglaskom na energetsku infrastrukturu.
01.03.2023
Slovenski čelnik, domaćin susreta u dvorcu Brdo kod Kranja, rekao je kako se razgovaralo o proširenju LNG terminala na Krku i o načinima na koji bi Slovenija mogla u tome sudjelovati. Naglasio je da postoji "veliki zajednički interes" da se to proširenje ostvari. Zahvalio je Hrvatskoj što Sloveniji nudi prostor terminala, pa dodao da bi se novac za to mogao osigurati iz europskih sredstava te da bi se ta suradnja trebala ubrzati.
Plenković je ponovio da je Hrvatska spremna proširiti kapacitete terminala s postojećih 2,9 milijardi na 6,1 milijardu kubika plina, čime bi on dobio "regionalni, srednjoeuropski značaj".
Dvojica premijera razgovarala su i o načinima proširenja postojećih sustava plinovoda kako bi se u novoj energetskoj arhitekturi terminal na Krku iskoristio na dobrobit europskih gospodarstava. Najavili su da će stručnjaci u narednim mjesecima raditi na tehničkim koracima nužnima za jačanje energetske suradnje, što će rezultirati konačnim sporazumom.
Krško
Govoreći o nuklearnoj elektrani Krško, Golob je rekao da na obje strane postoji zanimanje za realizaciju izgradnje novog bloka te da se čeka odluka Europske unije o svrstavanju nuklearne energije među čiste tehnologije, što bi osiguralo i sredstva za razvoj nuklearne industrije, što dvije strane zagovaraju.
Plenković je pozdravio odluku slovenskog ministarstva zaštite okoliša da se rad nuklearne elektrane, u suvlasništvu Hrvatske elektroprivrede i slovenske GEN Energije, produži do 2043. godine. Kazao je kako Hrvatska dobiva 16 posto struje iz Krška, pa dodao da je Golob hrvatsko izaslanstvo upoznao s činjenicom da u slovenskoj javnosti postoji visok stupanj potpore korištenju nuklearne energije. Plenković je naglasio da je pozicija hrvatske "jasna" te da će pratiti Sloveniju u odluci o proširenje nuklearke ako se ona na to odluči.
Hrvatski premijer na konferenciji za medije izrazio je zadovoljstvo da se odličan dijalog između Zagreba i Ljubljane nastavlja i u vrijeme Golobove vlade, u cilju rješavanja otvorenih pitanja, ali i u unaprjeđenju suradnje.
U sedmoj godini Plenkovićeva mandata "u Hrvatskoj niti u jednom trenutku odnosi sa Slovenijom nisu bili bilo kakav politički problem", što je "veliko postignuće" uzevši u obzir ranije odnose, rekao je hrvatski premijer, pa zahvalio Sloveniji na podršci hrvatskom članstvu u Schengenu i eurozoni.
