.webp){kind=icon}
Predsjednik slovenske vlade Robert Golob najavio je u ponedjeljak u Sarajevu kako će se njegova vlada znatno više angažirati oko pomoći zapadnom Balkanu, uključujući Bosnu i Hercegovinu, u provedbi reformi nužnih za članstvo u Europskoj uniji.
Golob je boravio u prvom službenom posjetu BiH otkako je preuzeo dužnost slovenskog premijera te se sastao s najvišim bosanskohercegovačkim dužnosnicima. Nakon razgovora s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto, novinarima je istaknuo kako je glavni cilj njegova dolaska bio provjeriti kako potaknuti europsku perspektivu BiH.
"Nas vodi želja za napretkom cijele regije jer od toga profitira i Slovenija", kazao je Golob pa dodao kako se i u Bruxellesu promijenio odnos prema BiH, odnosno zapadnom Balkanu, prije svega zbog ruske agresije na Ukrajinu, nakon što je gotovo dva desetljeća proces proširenja bio u zastoju "zbog tehničko-administrativnih pitanja".
Čitaj više
Policija i tužiteljstvo istražuju Gen-I i Goloba
Specijalno državno tužiteljstvo napominje kako je predmet u istražnoj fazi.
16.12.2022
Slovenija bira predsjednika
U nedjelju se provodi prvi krug predsjedničkih izbora u Sloveniji, test je to za vladu Roberta Goloba.
23.10.2022
Njemačka vrlo ozbiljno doživljava prijetnje o odcjepljenju Republike Srpske
"Rat u Ukrajini pokazao je kako sve prijetnje treba shvatiti ozbiljno."
13.03.2023
BiH od Hrvatske i Crne Gore traži aktivnije lobiranje za pristup u NATO
BiH ima odobren MAP za članstvo u NATO-u, no nije definiran vremenski okvir za punopravno članstvo.
15.02.2023
"Oni koji su bili skeptični prema proširenju sada su spremni poduprijeti taj politički proces, a Slovenija svakako želi potaknuti BiH da ponuđenu priliku iskoristi i pojača reformske napore, kazao je Golob i iznio prijedlog o konceptu faznog proširenja, po kojemu bi zemlje-kandidati odmah imale korist od svake reforme koju provedu.
Sugerirao je i kako bi u slučaju BiH bilo najbolje početi od problema koje je najlakše riješiti i tako dokazati spremnost za provedbu 14 prioriteta koje je Europska komisija definirala još 2019. godine. Kazao je kako je Slovenija spremna ponuditi svu tehničku pomoć, od administrativne i stručne do financijske, te najavio kako će u ovoj fazi Slovenija iz svojeg proračuna za to osigurati milijun eura.
Uvjeren je kako se na tom tragu mogu ojačati i gospodarski odnosi, a konkretno je spomenuo planove Slovenije da puno više ulaže u izgradnju obnovljivih izvora električne energije u BiH, uz ocjenu kako za to postoje ogromni potencijali koji sada nisu iskorišteni.
Krišto je izjavila kako je BiH zahvalna na prijateljstvu koje Slovenija pokazuje, dodajući kako je procesu euroatlantskih integracija posebno značajna potpora Ljubljane. Ustvrdila je kako je Vijeće ministara napravilo početne korake u provedbi očekivanih reformi koje bi trebale dovesti do punopravnog članstva u EU-u. Kao primjer navela je pripremu zakona o reformi javne uprave, ali je podsjetila kako ustroj BiH podrazumijeva komplicirane procedure koje se opet moraju poštivati koliko god to vremena tražilo.
"Kandidatski je status poslao poruku da je mjesto BiH u europskoj obitelji", kazala je Krišto i zaključila kako je za BiH važno nastaviti i unutarnji politički dijalog te osigurati izbornu reformu, čime bi se riješila pitanja koja opterećuju cijelu zemlju i ujedno olakšao nastavak reformi.
