Nova migrantska kriza pred vratima Europe

Bruxelles se novim akcijskim planom kani boriti protiv ilegalne migracije na središnjem Mediteranu. No najveći izazov ipak će biti zapadni Balkan, vjerojatno najaktivnija ruta prema Europi.

Humanitarni brod Ocean Viking s 234 migranta, od čega 57 djece plutao je gotovo tri tjedna u međunarodnim vodama. Naposljetku je brod pod norveškom zastavom kojim je upravljala francuska nevladina organizacija SOS Méditerranée preusmjeren prema Toulonu u Francuskoj jer mu Rim nije dopustio pristup u talijanske luke.

Incident je izazvao diplomatski spor između Italije i Francuske. "Moramo imati na umu kako velika većina ljudi koji danas stižu tom srednjomediteranskom rutom ne treba međunarodnu zaštitu. Mnogi od tih migranata bili su pretežito iz Egipta, Tunisa i Bangladeša i željeli su se zaposliti u EU-u", rekla je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.

EU već godinama pokušava postići dogovor o tome kako raspodijeliti migrante i tražitelje azila. Prošli je tjedan Europska komisija (EK) iznijela akcijski plan za središnji Mediteran i predložila niz mjera za rješavanje izazova na toj ruti.

Akcijskom je planu cilj suzbijanje ilegalne migracije na Sredozemnom moru i jačanje solidarnosti i odgovornosti država članica EU-a. Suradnja sa zemljama podrijetla migranata i tranzitnim zemljama treba bi biti intenzivirana, iregularne i nesigurne migracije treba obeshrabrivati te predložiti rješenja na području potraga i spašavanja migranata.

Komisija je najavila kako će slični akcijski planovi biti pripremljeni za migracijske rute na istočnom Mediteranu i zapadnom Balkanu. "Akcijskim planom želi se ubrzati i primjenu mehanizma solidarnosti koji je u lipnju ove godine dogovorilo 19 država članica EU-a", istaknula je Johansson.

Po tom dogovoru, članice trebaju preuzeti 8000 izbjeglica spašenih na plažama ili kod mediteranskih obala južnih država članica.

No spor između Francuske i Italije već ugrožava taj dogovor. Nova desničarska vlada u Rimu radije uopće ne bi dopustila privatnim spasilačkim brodovima s migrantima pristanak u talijanske luke, a Pariz je na to poručio kako neće primiti 3500 migranata iz Italije te druge članice EU-a pozvao na suspenziju sudjelovanja u europskom mehanizmu relokacije migranata i usvajanje sličnih mjera.

Italija, Grčka, Cipar i Malta zajednički su kritizirale druge države članice što ne čine dovoljno kad je riječ o raspodjeli tražitelja azila. Upozorili su kako samo mali dio migranata koji stiže u te četiri zemlje bude relociran po sadašnjem europskom sustavu. 

Prema podacima EK-a, samo je 117 migranata redistribuirano po dobrovoljnom mehanizmu solidarnosti. Plan poziva da se obećanje o prihvaćanju 8000 migranata ispuni do kraja lipnja 2023. godine.

Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi je izjavio kako je za njegovu zemlju mehanizam solidarnosti imao apsolutno nedovoljne rezultate. "Druge države nisu spremne preuzeti odgovornost kada su brodovi s gotovo 1000 spašenih migranata danima čekali kod talijanske obale da se odredi u koju će luku pristati. Važno je oživjeti plan za distribuciju migranata dogovoren u lipnju."

Po mišljenju Španjolske, europske mediteranske zemlje već su dokazale svoju fleksibilnost kad je riječ o provedbi učinkovitih procedura kako bi se pomoglo u suzbijanju iregularnih migracija, poboljšalo vraćanje migranata i osigurala bolja potpora azilnog sustava.

Njemački veleposlanik u Rimu Viktor Elbling je na Twitteru 11. studenoga komentirao: "Italija čini puno kad je riječ o migracijama, ali nije jedina: 154.385 tražitelja azila u Njemačkoj u razdoblju od siječnja do rujna 2022., 110.055 u Francuskoj, 48.935 u Italiji. To je 0,186 posto njemačke populacije, 0,163 posto francuske i 0,083 posto talijanske."

Njemačka savezna policija ove je godine do sada registrirala 75.934 neodobrena ulaska u Njemačku. U rujnu je bilo 12.700 neodobrenih ulazaka te 13.400 u listopadu. Zadnji put da je Njemačka imala peteroznamenkaste mjesečne podatke bilo je za vrijeme migracijske krize u veljači 2016. godine.

I Belgija je nedavno registrirala više od 4000 zahtjeva za azilom na mjesec i teško pronalazi smještaj za tražitelje azila. Belgija je godinama zagovarala zajednički europski pristup i podržava europski mehanizam za relokaciju migranata, ali pod uvjetom da se tražitelje azila zaista registrira u zemlji dolaska i da se spriječe sekundarna kretanja.

Zadnjih mjeseci značajno je porastao broj ilegalnih migranata koji dolaze zapadnobalkanskom rutom."Veliki broj migranata dolazi preko Srbije jer ulaze u tu zemlju bez viza i tada idu u države članice Unije", izjavila je povjerenica Johansson 18. studenoga.

Odgovarajući na pritisak zemalja EU-a, Srbija je uskladila svoju viznu politiku s EU-om za neke zemlje u Aziji, Africi i na Karibima. Bezvizni režimi s Tunisom i Burundijem istekli su u studenome. Srbija će uskoro uvesti vize za još dvije zemlje, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ali nije rekao koje.

Srbija, Mađarska i Austrija su 16. studenoga potpisale sporazum o jačanju suradnje na području migracija i zaštite granica, po kojem će policajci triju zemalja surađivati. Austrijski kancelar Karl Nehammer zahvalio se Vučiću što se zauzima za okončanje ovog azilantskog turizma za državljane Indije, Tunisa i drugih zemalja. "Imali smo velik broj tražitelja azila iz Indije, Vučić je reagirao i nije ostavio Austriju na cjedilu".

Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija postale su tranzitne zemlje za migrante koji žele u Zapadnu Europu. U BiH je trenutačno oko 2600 migranata registrirano u prihvatnim centrima, a još ih se oko 700 nalazi u blizini granice s EU-om. Državljani Burundija među tri su najveće skupine pristiglih migranata, što je izravna posljedica bezviznog režima BiH sa Srbijom.

BiH migracijama pristupa puno bolje nego prethodnih godina, ali broj policajaca koji štite državne granice i dalje nije dovoljan. Vlasti u BiH identificirale su visokorizične zemlje s kojima bi trebalo sklopiti sporazume o readmisiji, ali one koče taj proces. Dosad je postignut sporazum samo s Pakistanom.

Hrvatska je zabilježila veliko povećanje ilegalnih prelazaka granice od 146 posto, po državnom tajniku u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarku Katiću, a promijenile su se i zemlje podrijetla migranata. "Tradicionalno su migranti koji dolaze u Hrvatsku bili s Bliskog istoka i Sjeverne i subsaharske Afrike. Ove godine pet prvih zemalja podrijetla migranata su Irak, Burundi, Turska, Afganistan i Kuba", istaknuo je Katić.

Slovenija je također zabilježila značajno povećanje broja ilegalnih prelazaka granice od 160 posto, odnosno 21.467 u prvih deset mjeseci 2022. godine. Većina tih migranata stigla je iz zemalja kao što su Burundi, Indija, Kuba, Afganistan i Bangladeš.

Broj zahtjeva za međunarodnom zaštitom u Sloveniji iznosio je 21.452 u prvih deset mjeseci ove godine, prema 4174 u istom razdoblju 2021. godine. Po najnovijim podacima, ove je godine dosad odobreno samo 167 zahtjeva. Premda Slovenija ne podržava ulazak Hrvatske u šengenski prostor, ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon rekla je kako će zemlja uvesti granične kontrole s Hrvatskom bude li potrebno te da Slovenija ne želi postati "džep za ilegalnu migraciju". 

No, nakon što je Srbija uskladila viznu politiku s EU-om, broj migranata iz Burundija i Tunisa već se smanjio, objavilo je slovensko ministarstvo unutarnjih poslova.

Bugarska od ljeta ove godine bilježi sve veći broj migranata koji pokušavaju ilegalno ući u EU iz Turske. Zadnjih tjedana događaju se gotovo svakodnevno nesreće izazvane krijumčarima i migrantima. U rujnu je prvi put proglašeno izvanredno stanje u tri južne bugarske regije zbog povećanog migrantskog pritiska. Europo sa Sofijoml razmatra formiranje zajedničkih graničnih interventnih timova.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar