EK: Hrvatsko gospodarstvo u 2024. rast će osjetno brže od europskog

Europska komisija (EK) predstavila je u četvrtak zimsku gospodarsku prognozu za 2024.godinu. Istaknula je da je gospodarstvo EU-a nakon slabog prošlogodišnjeg rasta u 2024. ušlo u slabijem položaju od očekivanog.

Očekivani gospodarski rast u 2024. EK je u zimskoj privremenoj prognozi revidirao na 0,9 posto (s ranijih 1,3 posto) u EU-u i na 0,8 posto (s 1,2 posto) u europodručju. Očekuje da će se u 2025. gospodarska aktivnost i dalje povećati za 1,7 posto u EU-u i za 1,5 posto u europodručju.

EK očekuje da će se inflacija usporiti brže nego što se predviđalo u jesen. Prema novoj prognozi, inflacija harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) u Uniji će pasti sa 6,3 posto u 2023. na tri posto u 2024. i 2,5 posto u 2025. godini. Očekuje se da će u europodručju usporiti s 5,4 posto u 2023. na 2,7 posto u 2024. i na 2,2 posto u 2025, navodi se u priopćenju Europske komisije.

"Očekivani oporavak u 2024. bit će skromniji nego što je predviđeno prije tri mjeseca, ali će postupno ubrzavati zahvaljujući sporijem rastu cijena, rastu stvarnih plaća i izuzetno snažnom tržištu rada.

Europska komisija

Očekuje se da će investicije ostati snažne, potaknute relaksiranjem kreditnih uvjeta i priljevom  sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost. U 2025., rast bi trebao biti stabilan, a inflacija bi trebala opasti do blizu ciljane razine od dva posto. Geopolitičke napetosti, sve nestabilnija klima i nekoliko ključnih izbora diljem svijeta ove godine faktori su koji povećavaju neizvjesnost oko ove prognose", izjavio je Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo.

Europska komisija

Prognoze za Hrvatsku

Za Hrvatsku EK u 2024. procjenjuje da će stvarni BDP rasti 2,6 posto, uglavnom zbog snažne domaće potražnje i značajnih efekata prenesenih iz prethodne godine. To je marginalno iznad prognoze za jesen. U 2025. godini, rast BDP-a procjenjuje se na 2,8 posto, što je nepromijenjeno u usporedbi s jesenskom prognozom.

Rast potrošnje kućanstava trebao bi ubrzati kako inflacija opada, a zaposlenost i stvarne plaće nastavljaju rasti. Značajna podrška rastu plaća očekuje se od javnog sektora, gdje se planiraju značajna (jednokratna) povećanja iz reforme postavljanja plaća u javnom sektoru, navodi EK.

EK predviđa, međutim, usporavanje rasta investicija i javne potrošnje, "ali će ostati snažni, također uzimajući u obzir nastavak provedbe Plan za oporavak i otpornost i očekivano olakšanje uvjeta financiranja".

Nakon što su dostigli relativno visoke razine, očekuje se da će rast izvoza usluga usporiti, dok se za izvoz roba predviđa ponovni rast s postupnim oporavkom vanjske potražnje. Zbog većeg rasta uvoza, očekuje se da će neto izvoz pružiti maleni negativan doprinos rastu BDP-a.

 

 

U prognozama EK-a primjećuje se da je HICP inflacija pala na 8,4 posto u 2023. godini, s 10,7 posto u 2022. godini, dok je inflacija bez energije i hrane iznosila 8,8 posto. Oboje je premašilo odgovarajuće stope eurozone od 5,4 posto i petposto.

Smanjenje HICP inflacije tijekom 2023. uglavnom je bilo potaknuto cijenama energije i prerađene hrane. Inflacija usluga pokazala se postojanijom, s značajnim doprinosom iz usluga povezanih s turizmom, uglavnom odražavajući stranu potražnju.

Prema očekivanju Europske komisije HICP inflacija u Hrvatskoj iznosit će 2,5 posto u ovoj godini i dva posto u 2025. godini, pri čemu se očekuje da će cijene energije i neprerađene hrane pasti, dok bi rast cijena usluga ostati stabilan. U usporedbi s jesenskom prognozom, najnovija prognoza ostaje uglavnom nepromijenjeno za 2024., ali revidirano prema gore za 2025. godinu.

Postoji rizik od sporijeg od očekivanog smanjenja inflacije zbog pritisaka na troškove plaća, posebno ako ti pritisci nisu apsorbirani kroz dobit tvrtki, upozorila je Komisija.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar