.webp){kind=icon}
Kineski predsjednik Xi Jinping je u nedjelju gotovo dvosatnim govorom otvorio 20. kongres Komunističke partije Kine i između ostalog naglasio predanost daljnjem ekonomskom napretku, ali je upozorio da Kina neće srljati u tranziciju na čiste izvore energije te je rekao kako će Kina pobijediti u tehnološkoj bitci nakon što su Sjedinjene Američke Države nedavno uvele nove restrikcije.
Partijski se kongres održava jednom u pet godina, a poruke s njega služe kao putokaz kineskog društva i ekonomije. Svjetski mediji prenose da se Xi u svojem govoru osvrnuo na niz tema poput vanjske politike, razvojnog modela, društvenog napretka, nulte politike COVID-a, ekonomije, stava prema Tajvanu i Hong Kongu, te tehnološkog napretka, vojske i "zelenog" razvoja.
Kineski predsjednik je u nedjelju ponovio da je ekonomski razvoj "glavni prioritet" Komunističke partije, iako je dio analitičara i komentatora očekivao da će doći do preusmjeravanja glavnog fokusa na nacionalnu sigurnost. Peking će ipak nastaviti naglašavati rast, što je glavni cilj partije još otkad ga je na kongresu 2002. godine postavio tadašnji generalni sekretar Jiang Zemin.
Predanost ekonomskom razvoju i cilju da se do 2035. dosegne razina bruto domaćeg proizvoda po stanovniku u razini umjereno razvijene zemlje znači da će se smanjiti zabrinutost analitičara oko pada važnosti ekonomske politike. No Xi je ipak upozorio na sigurnosne rizike u želji ostvarenja ambicija te je u govoru dva puta spomenuo potrebu da se "razvoj uravnoteži sa sigurnošću".
Kineski BDP bi ove godine mogao rasti po stopi od tek 3,3 posto
Kineski predsjednik ponovio je i ključne partijske ekonomske politike, uključujući "dvostruku cirkulaciju" – poticanje rasta kroz domaću potražnju. To se tumači kao prihvaćanje kritika da je kineski razvoj potrebno odvojiti od Zapada. "Otpor i sigurnost" opskrbnih lanaca bi se trebali povećati, dodao je Xi.
Važnu poziciju u Xijevu govoru imala je i fraza "društveni napredak", čime se aludira na kampanju ograničavanja rasta razlika u dohocima i imovini. Ta se politika usko povezuje sa sve strožom kineskom regulativom i sve jačim nadzorom nad velikim tehnološkim kompanijama. Xi je pozvao na "reguliranje distribucije dohotka i reguliranje mehanizma koji stoji iza akumulacije bogatstva". Poruke su nešto oštrije nego 2017. godine kad je naglasio samo "promoviranje urednije i razumnije raspodjele dohotka" te "prilagodbu ekstremno visokih dohodaka".
Tržišna reforma
Kina će nastaviti tržišnu reformu, kazao je Xi, ponavljajući svoje obećanje da će tržište igrati "odlučujuću" ulogu u alokaciji resursa, uz istovremenu "podršku, ohrabrivanje i usmjeravanje" privatnih kompanija. Ekonomski razvoj trebao bi se fokusirati na pretvaranje Kine u proizvodnog giganta unutar sektora visoke tehnologije, dodao je.
Xi se također nada da će ogromno domaće tržište usmjeriti u privlačenje stranih investicija, a napomenuo je i da bi se regulativa koja zabranjuje inozemna ulaganja u pojedine sektore u budućnosti mogla "umjereno" olakšati.
"Samoodrživost" u tehnologiji je u govoru spomenuta dva puta, za razliku od govora 2017. kad nije spomenuta niti jednom. Promjena označava bitan zaokret jer dolazi neposredno nakon što je SAD nedavno zaoštrio restrikcije u izvozu visokih tehnologija kako bi se umanjile kineske tehnološke ambicije. Američko ministarstvo trgovine je ranije ovog mjeseca uvelo nova pravila kojima se ograničava prodaja poluvodiča i opreme za proizvodnju čipova kineskim kupcima, što je zaljuljalo temelje kineske nade u izgradnju vlastite industrije procesora.
Bloomberg
Američke restrikcije će otežati razvoj širokog spektra kineskih ekonomskih sektora, poput industrija poluvodiča, superkompjutera, nadzornih sustava i naprednog oružja. No kineski predsjednik je obećao da će nacija prevagnuti u borbi za razvoj strateški važne tehnologije. Xi je rekao kako će Kina ubrzati inovacije u područjima koja su važna za "tehnološku samoodrživost" i dodao da će "Kina krenuti brže kako bi lansirala niz velikih nacionalnih projekata koji su od strateške i dugoročne važnosti", ali nije dao nikakve detalje o tim namjerama.
Među ostalim je temama izdvojeno da se u pisanoj verziji govora pojavljuje Xijev slogan da su "stanovi za stanovanje, a ne špekuliranje", što je komentar krize tržišta nekretnina i znači da će stroga regulativa sektora koja ga je usporavala i dalje biti prisutna. Xi je u nedjelju ponovio i komentar otprije pet godina da Kina mora razviti tržište nekretnina koje osigurava ponudu iz više izvora, te koje podupire i najam i kupnju.
Jedna od važnih tema je i opskrba energijom gdje je kineski predsjednik naglasio polagani i postepeni prestanak kineskog emitiranja plinova koji uzrokuju zagrijavanje planeta, ali i da će sigurnost opskrbe ostati najviši prioritet. Kina je najveći svjetski emitent stakleničkih plinova, ali istovremeno i najveći investitor u čiste izvore energije.
Bloomberg
Nakon što je prošle godine zbog manjka ugljena došlo do problema u opskrbi strujom, država je obećala povećati rudarske kapacitete te je proizvodnja ove godine skočila na rekordnu razinu. Usprkos snažnom rastu investicija u čistu proizvodnju energije, Kina ne uspijeva pokriti rast potražnje za energijom zbog čega koristi sve više ugljena.
Xi je pohvalio i politiku nultog COVID-a, što znači da se i dalje može očekivati korištenje strogih ograničenja kretanja usprkos ekonomskim posljedicama koje donose. Kineski predsjednik je u svojem govoru spomenuo i jačanje kineske pozicije u svjetskoj vanjskoj politici, a naglasio je i predanost "mirnom ujedinjenju" s Tajvanom, uz naglasak da se neće odreći "upotrebe sile".
Očekuje se da će u nastavku kongresa Xi Jinpingu biti odobren i treći mandat na čelu Partije, što bi u konačnici značilo i na čelu Kine – parlament o mandatu predsjednika države formalno odlučuje iduće godine u ožujku. Novi centralni komitet koji bira i generalnog sekretara Partije bira se posljednjeg dana kongresa, u subotu 22. listopada, a dan kasnije taj bi komitet trebao imenovati i novi Politbiro. Posljednja osoba koja je Kinu vodila dulje od dva mandata bio je Mao Ce-tung koji je bio predsjednik Centralnog komiteta od 1945. pa do svoje smrti 1976. godine.
